Čadski jezici

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Čadski (plavo) i ostali afrazijski jezici

Čadski jezici, porodica afrazijskih jezika koja obuhvaća (195) jezika[1] kojima govore brojna plemena i narodi u Čadu, Nigeriji i Kamerunu. Grana se na 4 glavne skupine, biu-mandara, zapadna, istočna i masa.

A) biu-Mandara jezici (78), Nigerija, Kamerun: afade, bacama, baldemu, bana, bata, boga, buduma, bura-pabir, buwal, cibak, cineni, cuvok, daba, dghwede, dugwor, fali, ga'anda, gavar, gidar, glavda, gude, gudu, guduf-gava, gvoko, hdi, holma, huba, hwana, hya, jara, jilbe, jimi, jina, južni giziga, kamwe, kofa, lagwan, lamang, mada, mafa, majera, malgbe, marghi centralni, marghi južni, maslam, matal, mazagway, mbara, mbedam, mbuko, mefele, merey, mina, mofu-gudur, moloko, mpade, mser, musgu, muskum, muyang, nggwahyi, ngwaba, nzanyi, putai, sharwa, sjeverni giziga, sjeverni mofu, parkwa, psikye, sukur, tera, tsuvan, vame, vemgo-mabas, wandala, wuzlam , zizilivakan, zulgo-gemzek

B) istočnočadski jezici (36), Čad: barein, bidiyo, birgit, boor, buso, dangaléat, gabri, gadang, jonkor bourmataguil, kabalai, kajakse, kera, kimré, kwang, lele, mabire, masmaje, mawa, migaama, miltu, mire, mogum, mubi, mukulu, nancere, ndam, saba, sarua, sokoro, somrai, tamki, tobanga, toram, tumak, ubi, zirenkel.

C) Masa jezici (8), Čad, Kamerun: herdé, marba, masana, mesme, musey, ngete, pévé, zumaya.

D) zapadnočadski jezici (73), Nigerija: ajawa, auyokawa, bade, beele, boghom, bole, bure, cakfem-mushere, ciwogai, dass, daza, deno, dera, diri, duhwa, duwai, fyer, galambu, geji, gera , geruma, giiwo, goemai, guruntum-mbaaru, gwandara, hausa, jimi, jorto, ju , karekare, kariya, kholok, kir-balar, koenoem, kofyar, kubi, kulere, kushi, kutto, kwaami, luri, maaka, mangas, mburku, miship, miya, montol, mundat, mwaghavul, ngamo, ngas, ngizim, nyam, Pa’a, pero , piya-kwonci, polci, pyapun, ron, saya, sha, siri, tal , tala, tambas, tangale, teshenawa, warji, yiwom, zangwal, zari, zeem, zumbun.

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]