Čaplja danguba

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Čaplja danguba
Ardea purpurea0.jpg
Status zaštite

Status iucn3.1 LC.svg

Status zaštite: Smanjeni rizik (lc)

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Aves
Red: Ciconiiformes
Porodica: Ardeidae
Rod: Ardea
Vrsta: A. purpurea
Dvojno ime
Ardea purpurea
(Linnaeus, 1766)
Područje života

Čaplja danguba, crvena čaplja, čaplja mrka, ili zmijar ptica (lat. Ardea purpurea) je barska ptica iz porodice čaplji.

Opis[uredi VE | uredi]

Dosta je velika ptica. Visoka je 80-90 cm, duga je otprilike isto toliko. Teška je 0.5-1.3 kg, a raspon krila joj je 120-150 cm. Nešto je manja od sive čaplje, od koje se razlikuje po svom crvenkastosmeđem perju, i, kod odraslih, tamnije sivim leđima. Čelo i gornji dio glave zajedno s ukrasnim perima je crno, kao i prsa i trbuh, a tamniji su i dijelovi ramena i dijelovi prsa. Crne pruge se pružaju od kljuna, ispod lica do prsa, a perje vrata i dijelovi lica su kestenjastosmeđi. Ima uži žuti kljun, koji je kod odraslih svjetliji za vrijeme sezone parenja. Purpurno-crvene nijanse na perju teško se vide s daljine, kada izgleda nešto tamnija od sive čaplje. U letu, naprijed uperen zavoj vrata manje je zaobljen nego kod sive čaplje, čineći oštriji luk. Glava i vrat su uži i vijugaviji. Prsti su duži, stražnji prst strši u letu. Leđa i krila su plavosiva. Stopala su joj veća nego u sive čaplje.

Ponašanje[uredi VE | uredi]

Hranu nalazi u plitkoj vodi. Hrani se malim ribama, žabama, kukcima, malim sisavcima, gmazovima i pticama. Često nepomično čeka plijen ili polako lovi pretraživanjem. Zauzima pozu za skrivanje kao bukavac[1].

Spor je letač, dok leti vrat joj je uvučen. Dugi vrat za vrijeme leta izgleda zmijoliko, poprima oblik slova S. Poziv je glasno graktanje krek.

Razmnožavanje[uredi VE | uredi]

Gnijezdi se u tršćaku i vrbovoj šikari. Nakon ritualnog sparivanja koje je slično sivoj čaplji, par zasniva gnijezdo jednostavne građe izgrađeno od vlati šaš a, trstike i sličnih materijala iz okoliša. U gnijezdu se nađe 4 do 5 plavozelenih jaja. Inkubacija traje 25-30 dana. Mladi napuštaju gnijezdo za 7-8 tjedana. Roditelji su brižni i redovito ih hrane i štite od prejakog sunca i neprijatelja.

Taksonomija[uredi VE | uredi]

Rasprostranjenost[uredi VE | uredi]

Selica je koja u naše krajeve stiže krajem ožujka, a napušta ih najčešće u kolovozu i rujnu, nekad kasnije. Kolonije ove čaplje u Hrvatskoj nalaze se u Kopačkom ritu, Krapje đolu, Jelas polju u Hrvatskoj. Ova čaplja također nalazi se i u Blatnom jezeru i Valencijskim jezerima u Mađarskoj, Treboni u Češkoj, na više mjesta u Slovačkoj, na Nežiderskom jezeru u Austriji, u Friziji i Utrechtu u Nizozemskoj,u Bosni i Hercegovini : Jezero Bardača u poriječju rijeke Po u Italiji, Camargue u Francuskoj, delti Dunava u Rumunjskoj, te u Portugalu i Španjolskoj. Osim što je ima u Europi, nastanjuje i Afriku i središnju Aziju.

Još nedavno bila je najbrojniji stanovnik Kopačkog rita i ostalih močvara u Hrvatskoj. Danas se neredovito gnijezdi, nekoliko parova gnijezdi se na Malom Dunavu između Vardarca i Eblina[2]. Nasuprot tome, u 19. stoljeću zabilježene su kolonije gdje je i do 400 parova bilo zajedno na gniježđenju. Postale su rijetke i na seobi. Gnijezdeća populacija na Vranskom jezeru jedina je u priobalnom dijelu Hrvatske, a čini preko 10% ukupne hrvatske populacije[3].

Čaplja danguba i ljudi[uredi VE | uredi]

22. ožujka 2004. Hrvatska pošta je u suradnji sa Svjetskim fondom za očuvanje prirode izdala četiri prigodne poštanske marke s motivom čaplje dangube[4].

Štite je mnoge međunarodne konvencije: Bonska iz 1975. i Bernska konvencija iz 1979., zatim Sporazum o zaštiti afričko–euroazijskih migratornih ptica močvarica (AEWA) iz 1995., Konvencija o zaštiti vodenih staništa iz Ramsara iz 1971. U Hrvatskoj je zaštićena Zakonom o zaštiti prirode iz 2003. te Pravilnikom o zaštiti pojedinih vrsta ptica iz 1995.[5]

Galerija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]