Čepelj
Čepelj (mađ. Csepel, nje. Tschepele) je četvrt grada Budimpešte u Mađarskoj.
Sadržaj |
[uredi] Ime
Ime je dobilo prema prvom vlasniku ovog mjesta, Csepelu.
[uredi] Upravna organizacija
Upravno se poklapa sa XXI. okrugom.
Službeno je postao dijelom Budimpešte 1. siječnja 1950..
[uredi] Zemljopis
Nalazi se na 47°25' sjeverne zemljopisne širine i 19°05' istočne zemljopisne dužine, na dunavskom otoku Čepelju, južno od "uže" Budimpešte. Pokriva desetinu otoka.
Zahvaljujući toj činjenici, Čepelj je jedini dio Budimpešte koji nije niti u Budimu niti u Pešti.
U Čepelju živi oko 85 tisuća stanovnika.
[uredi] Promet
Podzemnom je željeznicom povezan sa središnjom Budimpeštom, a mostovi ga spajaju sa južnim djelovima Pešte, Ferencvárosa i Pesterzsébeta, dok trajekt poveziva Čepelj sa Soroksárom.
[uredi] Povijest
Naselje Čepelj bilježi hrvatske naseljenike još od predturskih vremena [1], a bilježi ih i sredinom 16. stoljeća.
Čepelj je od 1692. do 1745. podružnica budimskih hrvatskih župa.
Potkraj 18. stoljeća ga izvori spominju kao "njemačko-racko selo" [1].
Narodna posebnost čepeljskih Hrvata se očuvala sve do kraja 20. stoljeća. [2]. . Zadnji govornici hrvatskog jezika u Čepelju i Senandriji su umrli 1988. [3].
Kao zanimljivost, mađarski revolucionari iz 1956. su imali na ovom otoku, u ovom gradu svoje zadnje uporište.
[uredi] Šport
U Čepelju djeluje klub Csepel SC.
[uredi] Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Podravina.net Đuro Franković: Vinogradari, sveci zaštitnici vinograda u mađarskih Hrvata i njihove međuetničke veze
(PDF) - ↑ Hrvatski glasnik br.44/2006. Leksikon podunavskih Hrvata (PDF)
- ↑ Hrvatski glasnik br.28/2008. Pečuško predstavljanje Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca
