Čepelj

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Čepelj (mađ. Csepel, nje. Tschepele) je četvrt grada Budimpešte u Mađarskoj.

Ime[uredi VE | uredi]

Ime je dobilo prema prvom vlasniku ovog mjesta, Csepelu.

Upravna organizacija[uredi VE | uredi]

Upravno se poklapa sa XXI. okrugom.

Službeno je postao dijelom Budimpešte 1. siječnja 1950..

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Nalazi se na 47°25' sjeverne zemljopisne širine i 19°05' istočne zemljopisne dužine, na dunavskom otoku Čepelju, južno od "uže" Budimpešte. Pokriva desetinu otoka.

Zahvaljujući toj činjenici, Čepelj je jedini dio Budimpešte koji nije niti u Budimu niti u Pešti.

U Čepelju živi oko 85 tisuća stanovnika.

Promet[uredi VE | uredi]

Podzemnom je željeznicom povezan sa središnjom Budimpeštom, a mostovi ga spajaju s južnim dijelovima Pešte, Ferencvárosa i Pesterzsébeta, dok trajekt poveziva Čepelj sa Soroksárom.

Povijest[uredi VE | uredi]

Naselje Čepelj bilježi hrvatske naseljenike još od predturskih vremena [1], a bilježi ih i sredinom 16. stoljeća.
Čepelj je od 1692. do 1745. podružnica budimskih hrvatskih župa.
Potkraj 18. stoljeća ga izvori spominju kao "njemačko-racko selo" [1].
Narodna posebnost čepeljskih Hrvata se očuvala sve do kraja 20. stoljeća. [2]. . Zadnji govornici hrvatskog jezika u Čepelju i Senandriji su umrli 1988. [3].

Kao zanimljivost, mađarski revolucionari iz 1956. su imali na ovom otoku, u ovom gradu svoje zadnje uporište.

Šport[uredi VE | uredi]

U Čepelju djeluje klub Csepel SC.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Podravina.net Đuro Franković: Vinogradari, sveci zaštitnici vinograda u mađarskih Hrvata i njihove međuetničke veze Page white acrobat.png(PDF)
  2. Hrvatski glasnik br.44/2006. Leksikon podunavskih Hrvata Page white acrobat.png(PDF)
  3. Hrvatski glasnik br.28/2008. Pečuško predstavljanje Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca