Čileanski plamenac

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Čileanski plamenac
Slimbridge.chilean.flamingo.arp.jpg
Status zaštite

Status iucn2.3 NT.svg

Status zaštite: Smanjeni rizik (nt)

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Aves
Red: Phoenicopteriformes
Porodica: Phoenicopteridae
Rod: Phoenicopterus
Vrsta: P. chilensis
Dvojno ime
Phoenicopterus chilensis
Molina, 1782
Područje života

Čileanski plamenac (lat. Phoenicopterus chilensis) je velika vrsta plamenca povezana s karipskim i ružičastim plamencom.

Opis[uredi VE | uredi]

Visok je između 1.1 i 1.3 m, a težak je imeđu 2.5 i 3.5 kilograma. Ima raspon krila 1.2-1.5 m. Ružičaste je boje u odrasloj dobi. Ima duge sive noge s ružičastim koljenima. Kljun mu je u donjem dijelu zakrivljen, a više od pola ga je crne boje. Pokrov uskih krila je crvene boje, osim primarnog i sekundarnog letnog perja, koje je tamnožružičaste i crne boje.

Stanište[uredi VE | uredi]

Čileanski plamenac živi u toplim, tropskim staništima Južne Amerike. Živi na nadmorskim visinama od razine mora do 4.500 m iznad mora. Nastanjuje blatna, plitka jezera koja mogu biti alkalna ili boćata. Na tom je području tlo neplodno, slično pustinjskome.

Ponašanje[uredi VE | uredi]

Čileanski plamenac jako je društvena ptica. Živi u kolonijama koje se mogu sastojati od nekoliko desetaka do nekoliko tisuća jedinki. Rijetke su skupine koje se sastoje od samo nekoliko jedinki. Velika skupina njegova je glavna obrana od grabežljivaca.

Najveći dio dana potroši na hranjenje, čišćenje perja, odmor i kupanje. Kada je u velikim skupinama, jako je glasan. To je jako važno da bi se skupina održala na okupu.

Ima dobar vid i sluh, ali su mu slabo razvijena osjetila okusa i mirisa, što je uobičajeno kod ptica.

Prehrana[uredi VE | uredi]

Prehrana čileanskog plamenca sastoji se od vodenih beskralježnjaka (kao što su rakovi i mekušci), dijatomeja i algi. Pretežito se hrani tijekom dana, a kljun mu je neobično savijen prema dolje, što mu omogućuje lakše uzimanje hrane. Filtrira vodu, njegov jezik miče se gore-dolje izbacujući vodu iz kljuna.

Razmnožavanje[uredi VE | uredi]

Čileanski plamenac gnijezdi se u kolonijama koje se sastoje od tisuća jedinki. Gniježdenje se događa nakon rituala udvaranja tijekom travnja i svibnja . Ove ptice obično svake godine nalaze nove partnere za gniježdenje.

Ptice polažu jedno bijelo jaje na vrhu blatnog nasipa promjera 15 cm i visoka 50-ak cm u plitkoj vodi. Nasip služi kao zaštita od vrućine i vode iz tla. Oba roditelja inkubiraju jaje 27-31 dan. Brane svoje gnijezdo za vrijeme gniježdenja, inače su neteritorijalni.

Roditelji ptića hrane voljkinim "mlijekom". Kada ptići nauče hodati, skupe se u velike skupine, takozvane "škole", koje nadzire nekoliko odraslih jedinki.

Kad se rodi, ptiću je perje prljavobijele ili sive boje, a kljun mu je ravan. Nakon nekoliko mjeseci, donji dio kljuna postaje zakrivljen. S 2 godine starosti ptić dobiva perje odrasle ptice. Sa 6 godina stječe spolnu zrelost. Može doživjeti 50 godina u divljini, a 40 godina u zatočeništvu.

Populacija i status zaštite[uredi VE | uredi]

Sredinom 1970-ih populacija čileanskog plamenca bila je procijenjena na 500.000 jedinki. Prema novijim istraživanjima, u Argentini se nalazi 100.000 jedinki, u Čileu 30.000 i nekoliko desetaka tisuća u Peruu i Boliviji, prema čemu populacija broji oko 200.000 jedinki. Populacija je dosta opala, pa status ove vrste je smanjen rizik (NT).

Glavne prijetnje ovim pticama su: intenzivno skupljanje jaja, zahvaćanje vode za navodnjavanje, rudarstvo, lov i turisti.

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Čileanski plamenac