Činovi u Oružanim snagama SFRJ

Izvor: Wikipedija

Činovi u Oružanim snagama SFRJ označavali su stupanj starješinstva među vojnicima, mornarima, pitomcima vojnih škola, mlađim i starijim časnicima te generalima koji su kao vojnici, mornari, vojnici po ugovoru na određeno vrijeme, pitomci vojnih škola, djelatne vojne osobe, pričuvni sastav, građanske osobe na službi u oružanim snagama i ostali pripadnici oružanih snaga činili sustav oružanih snaga Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Sustav oružanih snaga SFRJ činili su Jugoslavenska narodna armija, Teritorijalna obrana, Savez rezervnih vojnih starješina te druge organizacije koje odredi državni sekretar za narodnu obranu (kasnije savezni sekretar), strukture Općenarodne obrane i Društvene samozaštite (ONO i DSZ u jedinicama društvenopolitičkih organizacija i zajednica, radnim organizacijama koje nastavljaju proizvodnju u ratu itd.), milicija itd. u koje je građanin mogao dobiti ratni raspored.

Činovima su se oslovljavali i u građanskoj službi, tako su primjerice Oružane snage SFRJ često bile korištene u građevinarstvu (osobito kod izgradnje vojnih postrojenja, uključujući vojne stambene zgrade).

Činovi u oružanim snagama SFRJ[uredi | uredi kôd]

Dijelili su se na:

  • činove vojnika, mornara i pitomaca srednjih vojnih škola:
razvodnik, desetar, mlađi vodnik
  • činove pitomaca škola za rezervne časnike:
razvodnik, desetar, mlađi vodnik, vodnik
  • činove pitomaca škola za aktivne časnike:
razvodnik, desetar, mlađi vodnik, vodnik, vodnik I. klase
  • činove mlađih časnika:
vodnik, vodnik I. klase, stariji vodnik, stariji vodnik I. klase, zastavnik, zastavnik I. klase
  • činove časnika:
potporučnik, poručnik/poručnik korvete, kapetan/poručnik fregate, kapetan 1. klase/poručnik bojnog broda, major/kapetan korvete, potpukovnik/kapetan fregate, pukovnik/kapetan bojnog broda
  • činove generala i admirala:
general-major/kontraadmiral, general-potpukovnik/viceadmiral, general-pukovnik/admiral, general armije/admiral flote, general
Kopnena vojska Ratna mornarica
generali
i
admirali
general
general armije
admiral flote
general-pukovnik
admiral
general-potpukovnik
viceadmiral
general-major
kontraadmiral
časnici
(oficiri)
pukovnik
kapetan bojnog broda
potpukovnik
kapetan fregate
major
kapetan korvete
kapetan 1. klase
poručnik bojnog broda
kapetan
poručnik fregate
poručnik
poručnik korvete
potporučnik
potporučnik
mlađi časnici
(mlađi oficiri)
zastavnik 1. klase
zastavnik 1. klase
zastavnik
zastavnik
stariji vodnik 1. klase
stariji vodnik 1. klase
stariji vodnik
stariji vodnik
vodnik 1. klase
vodnik 1. klase
vodnik
vodnik
vojnici
i
mornari
mlađi vodnik
mlađi vodnik
desetar
desetar
razvodnik
razvodnik
vojnik
mornar

Činovi u kopnenoj vojsci odgovarali su činovima u ratnom zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani. Osobe u rezervnom sastavu imale su ispred čina predmetak rez. što je označavalo da u tom trenutku nisu bile u djelatnom vojnom sastavu. U slučaju aktiviranja u djelatni vojni sastav oznaka se nije predmetala. U kolokvijalnoj uporabi postojala je razlika između prva četiri časnička (oficirska) čina i sljedeća tri, ali se ne može govoriti o nižim časničkim i višim časničkim činovima, jer su svi oni časnici. Nije bilo formalnoga razlikovanja među njima. Uvijek se zna, tko je stariji po činu taj je pretpostavljeni, tko je mlađi po činu taj je podčinjeni. Isto tako nije bilo razlikovanja na više mlađe časnike i niže mlađe časnike.

Klase u oružanim snagama SFRJ[uredi | uredi kôd]

Klase vojnih službenika u oružanim snagama SFRJ odgovarale su u pravima starješinstva činovima, ali nisu davale pravo vođenja i zapovjedanja (ViZ), iako su u slučajevima rata i ne postojanja višeg čina, klase ipak davale ta prava.

Klase vojnih službenika bile su:

Klasa Čin
vojni službenik IX. klase
stariji vodnik I. klase
vojni službenik VIII. klase
zastavnik
vojni službenik VII. klase
potporučnik
vojni službenik VI. klase
poručnik
vojni službenik V. klase
kapetan
vojni službenik IV. klase
kapetan I. klase
vojni službenik III. klase
major
vojni službenik II. klase
potpukovnik
vojni službenik I. klase
pukovnik

Maršal Jugoslavije[uredi | uredi kôd]

Postojao je i počasni naziv maršala Jugoslavije koji je za vrijeme postojanja SFRJ nosio samo Josip Broz Tito, zvanje je uvedeno na Drugom zasjedanju AVNOJ-a, a objavljeno je kasnije i u Službenom listu DFJ broj 1. od 1945. godine. U nekim vojskama postoji kao redoviti čin, npr. u Ujedinjenom Kraljevstvu - Field Marshal, u Francuskoj - Marechal de France, u bivšem SSSR-u i drugdje. Naziv maršal Jugoslavije nije bio čin, a tijekom Narodno-oslobodilačke borbe nisu postojali činovi već nazivi i položaji, najznačajniji zapovjednik i politički komesar. Njih su morale imati sve jedinice.

Prevođenje činova i klasa OS SFRJ u činove OS RH[uredi | uredi kôd]

Temeljem Uredbe o činovima, dodjeli činova, promaknućima u viši čin, te prevođenju i odorama pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 57/91.), pripadnicima oružanih snaga koji su čin stekli u oružanim snaga SFRJ, omogućeno je prevođenje čina u činove Oružanih snaga RH.

Prevođenje činova OS SFRJ u činove OS RH

čin u oružanim snagama SFRJ čin u oružanim snagama RH
vodnik desetnik
vodnik I. klase vodnik
stariji vodnik stožerni vodnik
stariji vodnik I. klase narednik
zastavnik stožerni narednik
zastavnik I. klase časnički namjesnik
potporučnik zastavnik
poručnik poručnik
kapetan natporučnik
kapetan I. klase satnik
major bojnik
potpukovnik pukovnik
pukovnik brigadir
general-major general-bojnik
general-potpukovnik general-pukovnik
general-pukovnik general-zbora

Prevođenje klasa vojnih službenika OS SFRJ u činove OS RH

klasa u oružanim snagama SFRJ čin u oružanim snagama RH
vojni službenik IX. klase narednik
vojni službenik VIII. klase stožerni narednik
vojni službenik VII. klase zastavnik
vojni službenik VI. klase poručnik
vojni službenik V. klase natporučnik
vojni službenik IV. klase satnik
vojni službenik III. klase bojnik
vojni službenik II. klase pukovnik
vojni službenik I. klase brigadir

Oznake u oružanim snagama SFRJ[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Zakon o Jugoslavenskoj narodnoj armiji ("Službeni list SFRJ", br. 52/64, 2/65, 57/65, 2/66, 67/72)
  2. Zakon o Jugoslavenskoj narodnoj armiji ("Službeni list FNRJ", br. 29/55, 36/55)
  3. Zakon o službi u Jugoslavenskoj armiji ("Službeni list FNRJ", br. 60/46, 45/51)
  4. Odluka o Jugoslavenskoj armiji ("Službeni list DFJ", br. 9/45)
  5. Zakon o službi u oružanim snagama ("Službeni list SFRJ", br. 7/85, 26/85, 20/89, 40/89, 26/90)
  6. Zakon o službi u oružanim snagama ("Službeni list SFRJ", br. 22/74, 29/74, 5/78, 32/78, 5/79)
  7. Zakon o općenarodnoj obrani ("Službeni list SFRJ", br. 21/82, 31/82 i 35/91)
  8. Zakon o narodnoj obrani ("Službeni list FNRJ/SFRJ", br. 30/55, 14/57, 44/61, 22/64, 14/65, 21/65, 32/65, 8/69, 22/74)
  9. Zakon o općenarodnoj obrani ("Narodne novine", br. 27/84, 33/89, 47/90, 4/91 - pročišćeni tekst, 12/91)
  10. Uredba o činovima, dodjeli činova, promaknućima u viši čin, te prevođenju i odorama pripadnika oružanih snaga Republike Hrvatske (“Narodne novine”, br. 57/91)
  11. Odluka o uvođenju naziva maršala Jugoslavije u Narodno-oslobodilačkoj vojsci Jugoslavije ("Službeni list DFJ", br. 1/45)
  12. Odluka o dodjeljivanju naziva maršala Jugoslavije Josipu Brozu-Titu ("Službeni list DFJ", br. 1/45)

Ostali izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Vojni leksikon, Vojnoizdavački zavod, Beograd 1981.
  2. Opća enciklopedija, Jugoslavenski leksikografski zavod, 1977.
  3. Priručnik za vojnika pješaštva (izvorno pešadije), Vojnoizdavački i novinski centar, Beograd, 1990.
  4. Alavanja, Petar; Radonjić, Mihailo; Pujić, Milan; Loncović, Vojislav; Vasović, Jovan; Vasiljević, Milan; Stošković, Slobodan; Veković, Radisav; Mitevski, Dušan (1977) Obrana i zaštita 2 : Udžbenik za II. razred srednjih škola; Školska knjiga (Zagreb), Partizanska knjiga (Ljubljana), Pokrajinski zavod za izdavanje udžbenika SAP Vojvodine (Novi Sad), Pokrajinski zavod za udžbenike i nastavna sredstva SAP Kosova (Priština), Prosvetno delo (Skopje), Republički zavod za unaprijeđivanje školstva (Titograd), IGKRO »Svjetlost« - OOUR Zavod za udžbenike (Sarajevo), Zavod za udžbenike i nastavna sredstva (Beograd)