Člankonošci
| Člankonošci | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
 Brachypelma smithi, vrsta tarantule
|
||||||
| Status zaštite | ||||||
| Sistematika | ||||||
|
||||||
| Područje života | ||||||
|
|
||||||
|
Člankonošci; Arthropoda, predstavljaju najbrojniju i najrasprostranjeniju skupinu beskralježnjaka. Više od tri četvrtine današnjeg životinjskog svijeta pripada člankonošcima. Čine ih tri osnovne skupine: trorežnjaci (Trilobita), kliještari (Chelicerata) i čeljusnici (Mandibulata). [1] U njih se ubrajaju rakovi, pauci, kukci i stonoge. Ime su dobili po člankovitim nogama.
Sadržaj |
[uredi] Građa tijela
Tijelo člankonožaca je kolutićavo, bilateralno simetrično. Kolutići su međusobno spojeni u dvije ili tri funkcionalne cjeline. Pokriveno je hitinskom pokrovom. Pokrov sprječava kontinuirani rast člankonožaca pa se oni moraju presvlačiti. Jednostavniji člankonošci se presvlače mnogo puta npr. raci, a kod složenijih člankonožaca npr. kukaca, broj presvlačenja je ograničen i događa se samo u stanju ličinke. Tri su glavna dijela tijela: glava, prsa i zadak. Glava i prsa srasli su u glavopršnjak. Zadak je člankovite građe. člankovite noge su parni izdanci na svakom kolutiću njihova tijela. Pauci imaju četiri para nogu koje su prekrivene dlakama (s pomoću njih osjeti kada je u blizini plijen).
[uredi] Disanje
Sustav za disanje ovisi o tome žive li člankonošci u vodi ili u zraku. Vodeni člankonošci dišu škrgama a zračni člankonošci dišu većinom uzdušnicama, trahejama.
[uredi] Krvotok
Optjecajni sustav je jednostavan, srce se nalazi s leđne strane iznad crijeva u prostoru odijeljenom od ostale tjelesne šupljine.
[uredi] Osjetila
Osjetila za opip, miris, sluh, ravnotežu i vid ovise o načinu života. Najjednostavniji mehanoreceptori su pokretne osjetne dlačice koje reagiraju na podražaje dodira, kretanja zraka, izmjena tlaka i sl. Kemoreceptori (osjetila mirisa) su najrazvijeniji kod kopnenih kukaca. Fotoreceptori (oči) člankonožaca čine retinularne stanice. Sastavljene oči (kukaca i rakova) sastoje se od većeg broja produljenih jednostavnih očiju, npr. oči obada zauzimaju čitavu leđnu i bočnu stranu glave. Neki kukci mogu proizvoditi glasove posebnim zvučnim, stridulacijskim, organima, npr. skakavci trenjem hrapavih dijelova krila i nogu ili cvrčci titranjem bubnjića.
[uredi] Razdioba
Podijeljeni su na 16 razreda i poseban red Symphyla u koji su uključeni rod Remysymphyla i porodice Scolopendrellidae i Scutigerellidae[2]
- Razred: Arachnida
- Razred: Branchiopoda
- Razred: Cephalocarida
- Razred: Chilopoda
- Razred: Collembola
- Razred: Diplopoda
- Razred: Diplura
- Razred: Entognatha
- Razred: Insecta
- Razred: Malacostraca
- Razred: Maxillopoda
- Razred: Merostomata
- Razred: Ostracoda
- Razred: Pauropoda
- Razred: Pycnogonida
- Razred: Remipedia
[uredi] Izvori
- ↑ izv. Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8
- ↑ Catalogue of Life: 2012 Annual Checklist
[uredi] Literatura
- Prof. dr. Ljerka Oštrec: Zoologija: Štetne i korisne životinje u poljoprivredi, Izdavač "Zrinski", Čakovec 1998. ISBN 953-155-042-5 (korišteno za dio hrvatskih imena)
