Čovječnost

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Humanitarno spašavanje ozljeđenih Pakistanaca nakon potresa

Čovječnost (ili ljudskost, humanost) je pojam koji ima dva značenja. Prvo je neutralno stajalište da čovječnost sadrži i obuhvaća sve karakteristike čovjeka, dobre i loše. Drugo, i općenito više prihvaćeno i korišteno stajalište, je da opisuje razne predodžbe vrijednosti humanizma prema kojima djeluju pojedini individualci: sreća i dobrobit pojedinca i društva; poštovanje dostojanstva, identiteta i života čovjeka; razvoj čovjeka; dopuštanje razvoja dostojanstva i slobode ljudi u društvu.[1]

Filozofi humanizma su često raspravljali o poželjnim osobinama čovječnosti, pogotovo o temama što „čini čovjeka čovjekom“ ili „kakav bi čovjek trebao biti“. Glavni cilj humanizma bilo je mirno, tolerantno i kultivirano ophođenje između ljudi. Johann Gottfried Herder bio je mišljenja da je čovječnost samo djelomično urođena i da se tek mora razvijati nakon rođenja: „Razvijanje čovječnosti se mora stalno nastaviti, inače ćemo potonuti natrag u sirovu animalnost i brutalnost.[2] Pojam čovječnosti razvijao se pogotovo tijekom prosvjetiteljstva i humanizma.

Prema teoriji, čovjek može svoj položaj čovječnosti umanjiti ili uvečati prema svojim djelima. Djela koja povečavaju čovječnost sadrže dobre ciljeve, kao što su ljubaznost, dobrota, čovjekoljublje, milosrđe i suosjećanje.

Teorija humanista je također definirala i „nepoželjno ponašanje“, tzv. „nečovječnost“. Filozof Ciceron postavio je pitanje: „Što čini čovjeka čovjekom?“ te je sam sebi odgovorio: „Bezobziran čovjek, koji se ne zanima za druge ljude, nije human“, tj. on je „nečovječan“. Prema istim razmišljanjima, uz pomoć „dobrih ili zlih djela“, pojedinci mogu postati „čovječni ili nečovječni“.

Iako se prema nekim definicijama čovječnost definira kao "moralno ponašanje čovjeka u skladu sa etičkim vrijednostima postavljenima u određenoj zajednici",[3] često se događa se prilikom radikalizacije neke zajednice ti pojedinci protive agresiji koja im se nameče. Princip humanosti odnosi se na jednakost svih ljudi bez obzira na porijeklo ili spol, dostojanstvo ljudi i pacifizam (odbijanje napadanja drugih). Također sadrži toleranciju i poštovanje svih osoba i njihovih uvjerenja, a u ponekim perspektivama i poštovanje životinja i prirode općenito.[4] Čovječnost se često veže uz duhovnost.[5]

Čovječnost je temelj za ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo[6] u većini demokratskih država svijeta koja su se polagano razvijala kroz povijest. Grubo kršenje prava ljudi tijekom ratovanja, diktature ili eksploatacije neke nacije predstavlja katkad zločin protiv čovječnosti.

Humanost i koncept solidarnosti vodi do pojma spremnosti pomaganja ljudima u nevolji. Primjeri su socijalni centri Caritasa,[7] angažiranje članova neke humanitarne udruge ili organizacije za promicanje ljudskih prava, dobrosusjedski odnosi i spremnost pomaganja susjedu, filantropija[8][9][10] i humanitarna pomoć (u obliku hrane, vode, zdravstvene skrbi ili obrazovanja).[11][12] U kršćanstvu i drugim religijama je čovjekoljublje religiozna dužnost, iako se u praksi slabije provodi.

Poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. "What is Humanism?", Humanists of Utah, pristupljeno 2010-06-21
  2. "Johann Gottfried Herder - Ein Kurzbesuch als bleibendes Erlebnis", Freundeskreis Stadtarchiv Schneeberg, 2003, pristupljeno 2010-06-21
  3. Hrvatski enciklopedijski rječnik (Bež-Dog), Novi Liber, 2004., ISBN 953-6045-31-1, str. 235
  4. Hettinger, Ned. "Respecting Nature's Autonomy in relationship with Humanity", Columbia University, 2005, pristupljeno 2010-06-21
  5. D. Grosch, Paul. "Paideia: Philosophy Educating Humanity through Spirituality", The University College of St. Mark and St. John, pristupljeno 2010-06-21
  6. ICRC What is international humanitarian law?
  7. "Caritas: Preuzmite odgovornost i prepoznajte siromaštvo", Slobodna Dalmacija, 2010-01-27, pristupljeno 2010-06-21
  8. Implementing Warren Buffett's Gift. Bill and Melinda Gates Foundation.
  9. "Billions and Billions Served, Hundreds of Millions Donated", New York Times, November 7, 2003, pristupljeno 2008-07-28 “National Public Radio announced yesterday that it had received a bequest worth at least $200 million from the widow of the longtime chairman of the McDonald's restaurant chain. ... Few cultural institutions have been the beneficiaries of gifts as large as that received by NPR, according to The Chronicle of Philanthropy. One of the largest, worth $424 million, was given to the Metropolitan Museum of Art by foundations built on the Reader's Digest fortune.”
  10. Gurney, Kaitlin. "10 years later, Rowan still reaps gift's rewards - Rowan Milestones", The Philadelphia Inquirer, July 9, 2002. Accessed August 1, 2007. "Rowan University catapulted onto the national stage a decade ago when industrialist Henry Rowan gave sleepy Glassboro State College $100 million, the largest single sum ever donated to a public institution.... Rowan and his late wife, Betty, gave the money on July 6, 1992, with just one requirement: that a first-rate engineering school be built. In gratitude, Glassboro State changed its name to Rowan College."
  11. "Rights and Humanity", Rights and Humanity, pristupljeno 2010-06-21
  12. The Economist - Certifying Aid Agencies, 24 May 2007

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]