Đakovačko-osječka nadbiskupija

Đakovačko-osječka nadbiskupija
Latinski naziv	Archidioecesis Diacovensis-Osijekensis ili Archidioecesis Diacovo-Osijek
Status	nadbiskupija
Nadnevak uspostave	9. srpnja 1773. kao Bosanska i Srijemska biskupija
Nadnevak uzdignuća na razinu nadbiskupije	18. lipnja 2008.
Nadnevak promjene statusa	9. srpnja 1773. spajanje Bosanske i Srijemske biskupije
Metropolitansko sjedište	nadbiskupijsko sjedište
Obred	rimski
Država gdje se nalazi	Hrvatska
Broj katolika	cca. 850.000
Biskup	nadbiskup Marin Srakić pomoćni biskup = Đuro Hranić
Podređene jedinice	Srijemska biskupija Požeška biskupija
Službene stranice	http://djos.hr/
Stanje od	18. lipnja 2008.

Đakovačko-osječka nadbiskupija, do 18. lipnja 2008. Đakovačka i Srijemska biskupija (punog imena Đakovačka ili Bosanska i Srijemska biskupija), nadbiskupija u istočnoj Hrvatskoj.

Zemljopisni smještaj

Uokviruju je rijeke Sava, Drava i Dunav, bez dijela koji pripada Vojvodini i Srbiji. Na zapadu, granica je crta koja ide od posavskih mjesta Šumeća i Slobodnice (kod Slavonskog Broda), mjestâ koja su uz Savu, do, uključivo, Viljeva (mjesto nedaleko od obale rijeke Drave i grada Donjeg Miholjca). Područje Baranje također pripada ovoj nadbiskupiji.

Do 18. lipnja 2008. Đakovačkoj i Srijemskoj biskupiji pripradao je cijeli Srijem, što znači i župe izvan autonomne pokrajine Vojvodine: Zemun i Novi Beograd. Grad Petrovaradin pripadao je ovoj biskupiji, za razliku od Novog Sada, koji pripada Subotičkoj biskupiji.

Povijest

Nastala je sjedinjenjem starih biskupija, Bosanske i Srijemske. To je učinjeno bulom pape Klementa XIV. "Universi orbis Ecclesiis" od 9. srpnja 1773., i otad je nosila ime Srijemska biskupija".

18. studenog 1963. je promijenjeno ime, i nosi ime "Đakovačka ili Bosanska i Srijemska biskupija", često skraćeno nazivana "Đakovačka i Srijemska" ili "Đakovačko-srijemskom" biskupijom.

18. lipnja 2008. odlukom pape Benedikta XVI. ponovno je uspostavljena Srijemska biskupija, a ostali dio Đakovačke i Srijemske biskupije podignut je na razinu nadbiskupije i preimenovan u Đakovačko-osječku nadbiskupiju. Nadbiskupija je ujedno i metropolija đakovačko-osječka, a sufraganske su mu biskupije Požeška i Srijemska.

Popis Đakovačo-osiječkih biskupa i nadbiskupa

• Ponsa (Pousa) (1239. - 1271.)
• Roland (1272. - 1289.)
• Toma de Szentmagocs (1289. - 1298.)
• Nikola (1298. - 1307.)
• Grgur (1308. - l3l3.)
• Guiscard iz Troyesa (1314. - 1317.)
• Benedikt vacki biskup (1317.)
• Petar (1317. – 1334.)
• Lovro Lorandi (1336. - 1347.)
• Ivan, Boniohalles (1348. – 1349.)
• Peregrin Saksonac (1349. – 1356.)
• Petar II. (1356. – 1375.)
• Dominik (1376. - 1381.)
• Juraj (1382. – 1385.)
• Ivan II. Lisco (1386. - 1408.)
• Benedik II. de Benedictis (1410. - 1426.)
• Dionizije de Palocz (1427. - 1428.)
• Josip de Bezza (1428. - 1443.)
• Rafael Herczog de Zekchew (1441. - 1450.)
• Mihajlo (1451. - 1452.)
• Filip Gathal (1452. - 1456.)
• Pavao (1457. - 1463.)
• Benedikt III. (1466. - 1484.)
• Matija Varda (1486. - 1488.)
• Stjepan Crispo Nagy-Lucsei (1489. - 1490.)
• Luka (1490. - 1493.)
• Gabrijel Polnar (1491. - 1502.)
• Mihajlo II. Keserić (Kesserew) (1502. - 1524.)
• Juraj II. de Palina (1525. - 1526.) pogiba na Mohačkoj bitci
• Bernard Gentilis (1533.)

1536. godine Đakovo osvaja Arnaud Mehmed (Memi) - beg

• Blaž Kovačić (1544.–1545.)
• Toma Skorojević (1560.–1564.)
• Antun Matković (1573.–1583.)
• Nikola Ugrinović (1584.–1588.)
• Franjo Baličević (1588.–1615.)
• Anto Matić Požežanin (1615.–1625.)
• Petar Zlojutrić Soljanin (1601.–1623.)
• Ljudevit Ujlaky (1602.–1603.)
• Franjo II. Erghelius (1605.–1607.)
• Ivan IV. Telegdi (1610.–1613.)
• Toma Balasfy (1613.–1621.)
• Stjepan Sennyey (1621.–1622.)
• Ladislav Deáky (1623.–?)
• Ivan V. Posgay (1625.–1631.)
• Toma IV. Ivković (1625.–1631.)
• Ivan VI. Tonko Mrnjavić (1631.–1635.)
• Jeronim Lučić (1634.–1639.)
• Toma V. Mrnjavić (1639.–1644.)
• Marijan II. Maravić (1645.–1660.)
• Marin Ibrišimović (1647.–1648.)
• Pavao Posilović (1648.–1650.)
• Mato Benlić (1651.–1660.)

1687. godine ulazak carske vojske u Đakovo,

• Nikola Ogramić Olovčić (1669. – 1701.)
• Đuro Patačić (1703. – 1716.)
• Petar Bakić (1716. – 1749.)
• Franjo Thauzy (1749. – 1751.)
• Josip Antun Ćolnić (1751. – 1773.), posljednji biskup bosanski ili đakovački
• Matej Franjo Krtica (1773. – 1805.), prvi biskup Bosanske ili Đakovački i Srijemske biskupije
• Antun Mandić (1806. – 1815.)
• Mirko (Emerik) Raffay (1816. – 1830.)
• Pavao Matija Sučić de Pecser (1831. – 1834.)
• Josipo Kuković (1834. – 1849.)
• Josip Juraj Strossmayer (1849. – 1905.)
• Ivan Krapac (1910. - 1916.)
• Antun Akšamović (1920. – 1951.)
• Stijepan Bauerlein (1951. – 1973.)
• Ćiril Kos (1974.-1997.)
• Marin Srakić (1997. -), prvi nadbiskup, metropolit

Poznati svećenici

Poznati svećenici koji su djelovali u ovoj biskupiji, bilo po svom svećenićkom radu, bilo po inim područjima ljudskog djelovanja (znanost, prosvjeta, politika...).

• Josip Juraj Strossmayer, biskup, mecena
• Đuro Patačić - biskup
• Petar Bakić - biskup
• Miroljub Ante Evetović, narodni preporoditelj bačkih Hrvata
• Matija Pavić, veliki prepozit, povjesnićar
• Josip Gunčević, profesor teologije, ubijen 1945.
• Mato Topalović, ilirac
• Emerik Gašić, povjesničar
• Jeronim Andrić, pisac prve knjige pastoralne teologije u Hrvata
• Pero Ivanišić Crnkovački, crkveni glazbenik i skladatelj
• Stjepan Lovrić, crkveni glazbenik i skladatelj
• Ilija Okrugić, hrv. pjesnik
• Mitar Dragutinac, hrv. pjesnik

Također pogledajte

• Đakovačka katedrala
• Osječka konkatedrala
• Katolička upravna podjela Republike Hrvatske
• Đakovačka i Srijemska biskupija
• Stara crkva sv. Mateja (Štitar)

Bilješke

Ive Mažuran, Đakovo i Bosansko - đakovačka biskupija od 1293. do 1536. u Diacovensia 1/1995.

Vanjske poveznice

• Đakovačko-osječka nadbiskupija