Šaponje

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Koordinate: 45°48′52″N 19°12′45″E / 45.814444°N 19.212427°E / 45.814444; 19.212427 Šaponje su malo salašarsko naselje u okolini Grada Sombora kojem teritorijalno pripada, [1] zajedno s još 17 salaških naselja: (salaši Bilić, Bukovac, Centrala, Čičovi, Gradina, Kozara, Lenija, Lugovo, Matarići, Milčić, Nenadić, Obzir, Radojevići, Rančevo, Rokovci, Šikara i Žarkovac). [2]

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Do Šaponja se može doći iz Sombora Čonopljanskim putom, a 2 km prije Čonoplje put skreće prema Šaponjama. Sombor je zračno udaljen 6 km prema jugozapadu. Čonoplja je 1,5 km prema istoku, Lemeš je 4 km sjeverno. Par kilometara južno od Šaponja prolazi željeznička prometnica prema Kuli i Novom Sadu, a sjeverno prolazi željeznička pruga prema Bajmaku i Subotici. Južno od Šaponja je kanal.

Promet[uredi VE | uredi]

Kod Sombora se račva biciklistička staza Via Pacis Pannoniae / Panonski put mira koja povezuje Osijek i Sombor. Jedan krak vodi do naselja Šaponje, a drugi ka salašarskom naselju Gradini i produžava do Malog Stapara u pravcu Kule, Vrbasa i Novog Sada.[3]

Povijest[uredi VE | uredi]

Kod Donje Šaponje se nalazi grob koji je jedan od glavnih nalazišta kulture grobnih humki.

Pod imenom Šap se spominje još 1380. godine.[4]

Kad je Sombor isposlovao status slobodnog kraljevskog grada 1749., morao je platiti otkupninu.[5] Nije imao dovoljno novaca, pa su gradski oci odlučili uzeti zajam.[5] Novac je pribavio hrvatski ban Adam Batthyány koji je zauzvrat postao vlastelinom ove pustare.[5]

U srednjim stoljećima srednjeg vijeka, u vremenima prije osmanskih osvajanja, ovdje se nalazila crkva od koje su ostale ruševine.[6] Kroz povijest ovo je naselje bilo pustarom, pa je opet oživljavalo.[6] Turski su ga popisi zabilježili kao dio Somborske nahije.[6] U graničarskim vremenima ovdje su graničari dobijali zemlje koje su smjeli obrađivati i gdje su se mogli nastanjivati.[6]

U Šaponjama su nalazi mnogo netaknute salaške arhitekture koja je u dobrom stanju.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Zapadnobački okrug
  2. Zapadnobački okrug
  3. EkoForum
  4. Zelena mreža Vojvodine
  5. 5,0 5,1 5,2 Ante Sekulić: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 77-78, ISBN 86-03-99816-7
  6. 6,0 6,1 6,2 6,3 Ante Sekulić: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 84, ISBN 86-03-99816-7


Kucica.gif Nedovršeni članak Šaponje koji govori o naselju u Srbiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.