Šeljin

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Šeljin ili Šejin [1] (mađ. Sellye) je gradić na krajnjem jugu Republike Mađarske.

Zauzima površinu od 25,18 km četvornih.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Nalazi se na 45° 52' 29" sjeverne zemljopisne širine i 17° 50' 38" istočne zemljopisne dužine u kraju zvanom Ormánság, 6 km od rijeke Drave i granice sa Republikom Hrvatskom. Gornje Predrijevo i Sopjanska Greda u RH su udaljeni 9 km jugozapadno.

Bogdašin je 2,5 km zapadno, Marača je 3,5 km sjeverozapadno, Kákics je 1,5 km sjeverno, Ostrovo je 2 km istočno, Vertika je 2 km, a Starin 4 km južno, a Ivanidba je 2 km jugozapadno.

Na jugozapadnom kraju grada se nalaze tri jezerca.

Upravna organizacija[uredi VE | uredi]

Nalazi se u Baranjskoj županiji. Upravno pripada Šeljinskoj mikroregiji čije je sjedište. Poštanski broj je 7960.

Povijest[uredi VE | uredi]

U povijesnim dokumentima se prvi put spominje 1292. kao Sylle.

1300-ih je u Šeljinu bio sagrađena drvena utvrda, koju su srušili Turci 1532. budući da se ta tvrđava dugo odupirala turskim osvajačkim napadima.

Šeljin se oslobodio turske vlasti 1689..

Krajem 19. i početkom 20. st. su izgrađene dvije željezničke prometnice koje su odredile sudbinu ovog grada, onda sela: jedna je povezivala Šeljin sa Slatinom u Hrvatskoj, a druga prema Középrigocu (kod Barče). Jedan je odvojak išao prema Belom Manastiru.

1997. je Šeljin dobio status grada.

Kulturne znamenitosti[uredi VE | uredi]

  • barokni dvorac obitelji Drašković iz 18. st.
  • arboretum iz 1760.
  • rimokatolička crkva
  • protestantska crkva
  • ormánsáški zavičajni muzej
  • šeljinske toplice, čije vode su bogate kalijem, natrijem, amonijakom, kalcijem i magnezijem

Promet[uredi VE | uredi]

Šeljin je prometno čvorište. Kroz Šeljin prolaze željezničke prometnice koja prema zapadu vode do Barče, prema istoku do Harkanja i Šikloša, a prema sjeveru do Selurinca.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Šeljin ima 3096 stanovnika (2001.). Mađari su većina. Hrvata je 8,5% koji u imaju manjinsku samoupravu. 1,4% je Roma. U Šeljinu je još 0,7% Nijemaca i 0,2% Rumunja. 58,1% je rimokatolika, 24% je kalvinista, a u gradu živi i mali broj grkokatolika, luterana i vjernika židovske vjere. Za 10% je nepoznata vjera.

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  • Gyógy- és Termálfürdők. Dél-Dunántúl. Kiad. Dél Dunántúli Gyógy- és Termálfürdők Egyesülete (dátum nélkül 2008-2009.) - (termálfürdő fejezet)
  • www.sellyestrand.eu
  1. Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, Page white acrobat.png(PDF)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]