Šolta

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Šolta. Za druga značenja, pogledajte Šolta (razdvojba).
Šolta
Croatia - Solta.PNG
Podaci
Smještaj Jadransko more
Država Hrvatska
Glavno naselje Grohote
Površina 58,17[1] km2
Obalna crta 79,45[1] km
Broj stanovnika 1.479
Šolta OpenStreetMap 120828.png

Šolta, zemljovid

Šolta je otok u srednjoj Dalmaciji (Južna Hrvatska), nedaleko Splita, zapadno od Brača, površine 51,9 km², koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Najviši vrh na otoku Vela straža nalazi se na nadmorskoj visini od 237 m, kod Gornjeg sela. Uz otok Šoltu, kod uvale Maslinica, nalazi se još sedam otočića. Glavno mjesto na otoku su Grohote. Za istaknuti je bogatstvo flore i posebno faune (preko 100 vrsta ptica, divlje svinje, zečevi, itd.). Otok je naseljen od prapovijesti, a prvi put ga spominje Pseudoskilaks u 4. st. pr. Kr. pod imenom Olyntha. Kasnije nosi ime Osolenta. Dolaskom Hrvata se ime kroatizira u oblik Sulet. Otok nosi to ime do novog vijeka, kad pod utjecajem mletačke vlasti dolazi do romanizacije hrvatskog imena u oblik Šolta. Ipak, najveću ulogu za proširenje oblika Šolta ima Austro-Ugarska koja je mapirala jadransko područje u 19. stoljeću, koristeći talijanske toponime.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Grohote su središnje i najnaseljenije mjesto na otoku
Stomorska je poznata po floti turističkih motornih 'jedrenjaka'

Šolta pripada skupini srednjodalmatinskih otoka. Smještena je između Brača na istoku, Hvara na jugoistoku i kopna na sjeveroistoku. Otok je odijeljen od kopna Splitskim kanalom, od Brača Splitskim vratima, a od Drvenika Velog Šoltanskim kanalom.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Autohtono i većinsko stanovništvo otoka Šolte čine Hrvati.

Naselja na otoku[uredi VE | uredi]

Naselja u unutrašnjosti[uredi VE | uredi]

Naselja uz more[uredi VE | uredi]

Donja Krušica je ribarsko selo, kao i Gornja Krušica

Ribarska sela*[uredi VE | uredi]

*naselja uz more koja nisu na popisu naseljenih mjesta otoka Šolte

Maslinica je jedino naselje koje se nalazi u nekoj od uvala zapadne obale otoka

Nenaseljene uvale Šolte[uredi VE | uredi]

Šoltansko otočje[uredi VE | uredi]

Na zapadnoj strani otoka, u blizini Maslinice, nalazi se sedam otočića: Balkun, Rudula, Grmej, Stipanska, Saskinja, Polebrnjak i hrid Kamičić.

Na najvećem među njima, a to je Stipanska, podignuta je u V-VI st. starokršćanska crkva s Benediktinskim samostanom od koga su do danas ostali znatni ostaci.

Maslinik u jednom od šoltanskih polja
Gornje Selo smjestilo se uz obod polja
Na otoku je mnogo bunja, poljskih skrovišta

Šoltanska polja[uredi VE | uredi]

Šoltanska polja Gornje polje, Srednje polje i Donje polje, stoljećima hrane naraštaje Šoltana. Gornje polje smjestilo se sjeverno od Gornjeg Sela. U unutrašnjosti zapadnog dijela otoka prostire se oko 6 km dugo i do 2 km široko krško polje, Srednje polje i Donje polje čineći cjelinu jednog velikog polja od Grohota od Donjeg Sela. Danas se crveni zemlja crvenica, zelene se vinogradi autohtone sorte Dobričić, voćnjaci, maslinici s Oblicom i Levatinkom, vrtovi puni plodova. Idilu pogleda prekidaju fazani koji prelijeću iz vrta u vrt, a pjev ptica prekida kratko oglašavanje sove Čuvite. U polju se nalaze prirodne akumulacijskve lokve i stari bunari s naplovom za skupljanje kiše. Ta dragocjena voda koristi se u sušna vremena za zalijevanje vrtova. U sredini polja nalazi se crkva sv. Mihovila iz XIV./XV. st. U crkvi su sačuvane gotičke freske iz XIV. st. s prikazom Deisisa u apsidi i Sv. Mihovila u trijumfalnom luku. Crkva je restaurirana i dobila je zasluženo znak "baština".

  • Gornje polje
  • Srednje polje
  • Donje polje
Crkva sv. Nikole u Stomorskoj
Crkva sv. Martina u Donjem Selu
Rogač je najveće pristanište na otoku
Zvonik crkve sv. Stjepana u Grohotama

Povijest[uredi VE | uredi]

U 6. stoljeću Šolta je bila pribježište izbjeglicama iz Salone. Od 7. stoljeća dio je splitske komune.

Šolta u Domovinskom ratu[uredi VE | uredi]

Nakon osvajanja topničkih bitnica Jugoslavenske ratne mornarice (JRM), tijekom listopada 1991. uređeni su i posjednuti paljbeni položaji obalnog topništva na Šolti koji su ubrzo zatim djelovali u pomorskom Boju u Splitskom kanalu s početka Domovinskog rata. Bitka se odvila između snaga Hrvatske ratne mornarice (HRM) i znatno nadmoćnijih snaga JRM 14. i 15. studenog 1991. godine u Splitskom kanalu.

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Crkve na Šolti[uredi VE | uredi]

  • Sv. Nikole u Stomorskoj
  • Bogorodice u Nečujmu
  • Gospe od Bori u Gornjem Selu
  • Sv. Ivan u Gornjem Selu
  • Sv. Stjepan u Grohotama
  • Sv. Gospa Lurdska u Grohotama
  • Sv. Mihovil u polju kod Grohotama
  • Sv. Martin u Donjem Selu
  • Sv. Jelena u Donjem Selu
  • Sv. Gospe od Kadalora
  • Sv. Tereze u Rogaču[2]
  • Sv. Nikole u Maslinici

Lokaliteti i nalazi[uredi VE | uredi]

Gradac[uredi VE | uredi]

  • prethistorijska gradina

Mirine zapadno od Donjeg Sela[uredi VE | uredi]

  • ostaci villae rusticae
  • ostaci antičkih zidina kod D. Sela - lokalitet "Pod Mihovil"

Grohote[uredi VE | uredi]

  • poklopci antičkih sarkofaga pred Župnom crkvom
  • dio antičkog sarkofaga u župnom dvoru
  • krstionica bazilike i drugi ostaci
  • ostaci starokršćanske bazilike
  • starokršćanski sarkofag na starom polju
  • kapelica u zidu

Rogač[uredi VE | uredi]

  • ostaci villae rusticae

Nečujam[uredi VE | uredi]

Stipanska[uredi VE | uredi]

  • ostaci starokršćanske bazilike

Gornje Selo[uredi VE | uredi]

  • ostaci kasnoantičke građevine
  • poklopac antičkog sarkofaga lokalitet "Stomorija"

Sv. Jele[uredi VE | uredi]

  • starokršćanski sarkofag

Maslinica[uredi VE | uredi]

  • dvorac obitelji Marchi iz 1706. godine[3]
Umjetnička čuvita
Crkva sv. Ivana u Gornjem Selu
Šoltansko podmorje

Simbol[uredi VE | uredi]

Simbol otoka je "čuvita" - mala sova, ćuk (lat. Otus scops). Sukladno simbolu, i stanovnike Šolte, Šoltane, zovu čuvitari. To je nekad bio pomalo pogrdan naziv, ali danas poprima čak pozitivna obilježja, štoviše, razne formalne i neformalne skupine sa Šolte i u svezi sa Šoltom uzimaju čuvitu u naziv i/ili za svoja obilježja.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Eugen Buktenica rođen je u Grohotama 1914. Pobudio je veliki interes u Hrvatskoj i inozemstvu. Njegovo slikarstvo izrazita je naiva. Privlače ga u prvom redu motiv i fabula. Na platnu želi fiksirati dio svog užeg zavičaja, otoka, sela. Motiv su mu i domaće životinje, kuće, lađe, težaci...Bukteničine slike privlače likovnom spontanošću, zapažanjem i maštovitošću. On je dakle, slikar ali i kroničar svog sela, svog otoka, svojih ljudi.

Marin Kalajzić kao drugi šoltanski slikar naive ima mnogo dodirnih točaka sa Bukteničinim, kako motivima tako i tehnikom rada. Rođen je 1911 u Grohotama ali slikati počinje tek 1979. Kalajzićeva osnovna težnja je što vjernije , što dokumentarnije prikazati neki objekt ili događaj. U novije vrijeme češće slika mrtve prirode, ribe i cvijeće.

Dinko Sule i ovaj slikar - naivac rođen je u Grohotama 1953. Slikati počinje 1987., a motivi njegovih ulja na platnu su karakteristični, škrti otočki krajolik, na kojima dominiraju kamen, južno raslinje i more. Pažnju mu podjednako zaokupljaju i ugođaj ribarskog doma ali i sam život ribara i težaka. Osim slikarstva bavi se i poezijom.

Vjekoslav Blaškov bio je hrv. sindikalni djelatnik, političar i novinar, član Hrvatske seljačke stranke. Od 1938. do 1941. je uređivao list Hrvatski radnik.

Srednje Selo razvilo se oko crkve Blažene Djevice Marije od Očišćenja

Kultura[uredi VE | uredi]

  • KUD Olinta (nekad Šoltanski glazbeni zbor Olinta,osnovan 1921. g.)
  • KUD Šolta, Gornje selo
  • Kazalište lutaka Naša djeca
  • Plesna skupina Meduze, Nečujam
  • Satiričko glazbena udruga Redikuli, Stomorska
  • Ženska klapa Čuvite
  • Ženski zbor Škojić
  • Šolta art
  • Mjesni odbor (glazbena skupina)
Stopa simbolizira kulturnu i povijesnu poveznicu gradova i mjesta diljem Europe čiji je zaštitnik sv. Martin

Udruge[uredi VE | uredi]

  • Ekološko - turistička udruga ŠOLTA, Maslinica
  • Katolička udruga Lovret
  • Likovna grupa i šoltanska kužina, O.Š. Grohote
  • Lovačka udruga Šolta, Grohote
  • Mala truba, Grohote
  • Rusmarin, Stomorska
  • Šoltanski trudi, Grohote
  • Učenička zadruga Buharica
  • Udruga Lanterna
  • Udruga Šolta art
  • Amatersko kazalište ¨Sulet¨

Bratovštine[uredi VE | uredi]

  • Bratovština sv. Stjepana prvomučenika, iz 1561. g., Grohote
  • Bratovština sv. Ivana Krstitelja, Gornje Selo
  • Bratovština Blažene Djevice Marije od Očišćenja, Srednje Selo
  • Bratovština sv. Martina (nekad Bratovština sv. Martina i sv. Jelene), Donje Selo
  • Bratovština sv. Nikole, Stomorska
  • Bratovština sv. Nikole, Maslinica
Nečujam je najpoznatije turističko mjesto na otoku, zahvaljujući najvećoj uvali i najduljoj pješčanoj plaži

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

U 4. stoljeću je car Dioklecijan koji je živio nedaleko u svojoj palači (današnjoj jezgri Splita) koristio najmanju uvalu u Nečujmu kao svoj ribnjak. Zato mu je ime i danas Piškera, a ruševine su još uvijek tu, na dnu mora.

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

http://www.solta.hr/tz/hr/Zanimljivosti/name-through-history.html Ime kroz povijest

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Šolta.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Bašćina 4, Uređivački odbor: Dinko Sule, Dobroslav Elezović, Don Jure Žuro, Izdavač: Matica Hrvatska ogranak Šolta Grohote, Grohote 1994.,
  • Bratovštine otoka Šolte, Priređivač i urednik: Dinko Sule, Naklada Bošković, Split 2004., ISBN 953-7090-40-X
  • Bašćina 15/16, Urednik: Dinko Sule, Izdavač: Općina Šolta Grohote, Grohote 2008., ISSN 1330-8645
  • Bašćina 17/18, Urednik: Dinko Sule, Izdavač: Općina Šolta Grohote, Grohote 2009., ISSN 1330-8645
  • Bašćina 19, Urednik: Dinko Sule, Izdavač: Općina Šolta Grohote, Grohote 2010., ISSN 1330-8645
  • Bašćina 20, Urednik: Dinko Sule, Izdavač: Općina Šolta Grohote, Grohote 2011., ISSN 1330-8645
  • Mladen Andreis: Stanovništvo otoka Šolte do godine 1900. Šolta, Općina, 2011. ISBN 978-953-55249-1-5 [1]
  • Šolta - turistička monografija, Urednik: Mato Njavro, Nakladnik: Turistička naklada doo, Zagreb 2011., ISBN 978-953-215-695-9
  • Zoran Landeka, Otok Šolta - vodič, Nakladnik: Zola doo, Zagreb 2011., ISBN 978-953-56793-0-1


Solta satelite.jpg Nedovršeni članak Šolta koji govori o otoku ili otočju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.