Šomođska županija (Kraljevina Ugarska)
| Šomođska županija | |||
|
|||
 |
|||
| Sjedište županije | Kapošvar | ||
| Broj stanovnika | 365.961 (1910.) | ||
| Površina | 6.675 km2 | ||
 |
|||
Šomođska županija (stariji hrvatski naziv: Šimeška županija[1], nje. Komitat Somogy, mađ. Somogy vármegye, lat. Comitatus Somogiensis) je bila jedna od županija u Austro-Ugarskoj.
Sadržaj |
Zemljopis[uredi]
Ova županija graničila je s mađarskim županijama Zalskom na zapadu, Vesprimskom na sjeveru, Tolnanskom na sjeveroistoku i Baranjskom na jugoistoku te hrvatsko-slavonskom županijama Varaždinskom na jugozapadu, Bjelovarsko-križevačkom na jugu i Virovitičkom županijom na jugoistoku.
Prirodne granice su bile rijeka Drava na jugu te Blatno jezero i kanal Šijov na sjeveru.
Povijest[uredi]
Jedna je od županija koje su bile utemeljene među prvima u Kraljevini Ugarskoj. Utemeljena je u 11. stoljeću. Prestala je postojati 4. lipnja 1920., Trianonskim sporazumom.
Županiji je pripadao i grad Siófok sve do 1850-ih, a poslije je pripao Vesprimskoj županiji. Nakon drugog svjetskog rata je opet pripao Šomođskoj županiji. Sigetski kotar je također nakon 1945. pripao drugoj županiji, Baranjskoj županiji.
Upravna organizacija[uredi]
Početkom 20. st. se Šomođska županija dijelila na ove upravne podjedinice:
| Kotari (járás) | |
|---|---|
| Kotar | Sjedište (székhely) |
| Barčanski | Barča |
| Čurgujski | Čurguj |
| Igalski | Igal |
| Kapušarski | Kapošvar |
| Lengyeltótski | Lengyeltóti |
| Marcalinski | Marcalin |
| Nagyatádski | Nagyatád |
| Sigetski | Siget |
| Tapski | Tab |
| Urbani kotar (rendezett tanácsú város) | |
| Kapuš | |
Stanovništvo[uredi]
Prema popisu stanovništva u Kraljevini Ugarskoj 1910. sprovedenom po spornoj metodologiji, nacionalni sastav je bio [2]:
| Nacionalnost | ||
|---|---|---|
| Kotar | Popis 1900. | Popis 1910. |
| Mađari | 310.320. | 333.597 |
| Nijemci | 20.193 | 18.718 |
| Hrvati | 11.641 | 9.934 |
| Toti | 291 | 364 |
| Rumunji | 381 | 63 |
| Rusini | 8 | 4 |
| Srbi | 28 | 44 |
| ostali * | 2.724 | 3.237 |
- Bošnjački Hrvati, šokački Hrvati, Vendi i t.d.
Izvori[uredi]
- ↑ Povijesni prilozi, Vol.29 No.29 Prosinac 2005. Hrvoje Petrić: Neki aspekti odnosa ljudi i okoliša na granici habsburškog i osmanskog imperijalnog sustava u ranome novom vijeku: na primjeru koprivničkog područja u 16. i 17. stoljeću
- ↑ A magyar szent korona országainak 1910. évi népszámlálása; Budapest 1912, str. 22. – sporna je metodologija kojom su popisane nacionalnosti
Vanjske poveznice[uredi]
- (njem.) Eintrag zum Komitat in Meyers Konversationslexikon von 1888
- (mađ.) Eintrag im Pallas-Lexikon (ungarisch)
Nedovršeni članak Šomođska županija (Kraljevina Ugarska) koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
