Špilja

Izvor: Wikipedija

Skoči na: orijentacija, traži
Baraćeve špilje

Špilje i jame su prirodne podzemne šupljine u Zemljinoj kori. U Hrvatskoj prevladavaju špilje i jame oblikovane u krškom reljefu u naslagama vapnenca i dolomita. U svijetu postoje još špilje u gipsu, magmatskim stijenama, ledu i dr., ali u puno manjem broju.

Sadržaj

[uredi] Općenito

Općenito prirodne podzemne šupljine nazivamo speleološkim objektima, a dijelimo ih na špilje i jame. Špilje su speleološki objekti čiji je prosječni nagib kanala manji od 45 stupnjeva u odnosu na horizontalu, a jame oni kod kojih je taj nagib veći od 45 stupnjeva. Osnovni dijelovi špilja su ulaz, kanal i dvorana. Špiljski kanal je izdužena špiljska šupljina, a dvorana je prostranija šupljina najčešće nastala širenjem špiljskih kanala. Špilje koje nemaju spoj s površinom nazivaju se kaverne. Prosječna starost špilja u svijetu je od nekoliko do desetak milijuna godina.

Špilje i jame kategoriziramo po duljinama i dubinama. Najdulja špilja na svijetu je Mammoth Cave System dugačak preko 500 km. Najdulja hrvatska špilja je Špiljski sustav Đulin ponor-Medvedica dugačak 16,4 km. Najdublja jama na svijetu je Krubera-Voronja (Arabika Massif, Abkhazia), u kojoj se tijekom istraživanja 2007. došlo do dubine -2190 m. Najdublja jama u Hrvatskoj je Jamski sustav Lukina jama-Trojama u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit, dubine 1392 m. Još dvije jame u Hrvatskoj su dublje od 1000 m, Slovačka jama (-1320 m) i Jamski sustav Velebita (-1026 m).

Špilje karakteriziraju različite vrste taloga od kojih su najzanimljivije sige. One su značajne ne samo zbog estetskih vrijednosti, već i zbog toga što sadrže precizne klimatske zapise iz naše daleke prošlosti. Postoje deseci vrsta siga čiji oblik ovisi o mineralnom sastavu i uvjetima nastanka.

Istraživanjem špilja se bavi speleologija koja je kao znanost nastala u drugoj polovici 19.stoljeća. Ljudi koji se bave proučavanjem špilja nazivaju se speleolozi. Zahvaljujući speleolozima mnoge su špilje danas otvorene za posjetitelje. Putovanje u središte Zemlje je nemoguće. No,zato si možemo priuštiti ulazak ispod zemljine kore, opskrbljeni kacigom sa svjetiljkom i posebnom opremom za spuštanje i penjanje i kretanje u podzemlju.

Mnoge je špilje ukrasila sama priroda:odozgo vise stalaktiti,s dna niču stalagmiti,a među stjenama se ugnježđuju blijeda vodozemna stvorenja. Mjesečev krajolik, samosvojan ekosustavu koji ne prodire sunce. Kada voda uđe u unutrašnjost kore i napravi si put, među mekanim stijenama može stvoriti proširenja,klance i podzemne rovove.To su labirinti kojima često teku rijeke i potoci.

[uredi] Poznate špilje

  • Lukina jama, duboka 1392 metara, najdublja je jama u Hrvatskoj, a spada među dvadeset najdubljih u svijetu. Nalazi se u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit. Istraživali su je hrvatski i slovački speleolozi između 1992. i 1995. godine. Nazvana je po Ozrenu Lukiću - Luki, speleologu koji je poginuo u Domovinskom ratu na Velebitu.

Hrvatska je u svijetu poznata po dubokim jamama.

Aktualna statistika o značajnim jamama i špiljama u Hrvatskoj dana je na Hrvatskom speleološkom poslužitelju. Do 2009. su istražene 53 jame dublje od 250 m. Više od pola tih jama (52.8%) nalazi se na planini Velebit (sjeverni, srednji i južni Velebit), dok je drugo značajno područje Biokovo s 18.9 % jama. Do sada su hrvatski speleolozi istražili ukupno 22.5 km u dubinu u jamama dubljim od 250 m (dubina se definira kao razlika između nadmorske visine ulaza i visine do koje se došlo). Od toga je na Velebitu istraženo 13.3 km u dubinu, na Biokovu 4.4 km, u Gorskom kotaru 1.5 km, u Istri 1.2 km, u Lici 633 m, na Braču 589 m, u Imotskoj krajini 528 m te u Hrvatskom primorju 320 m.

U 52 špilje koje su dulje od 1000 m, hrvatski su speleolozi istražili ukupno 140.6 km horizontalne duljine špiljskih kanala. Od toga je na Kordunu istraženo 37.6 km, u Lici 33.3 km, na Velebitu 27.7 km, u Dalmaciji 10.4 km, u Cetinskoj krajini 8.5 km, u Istri 8.1 km, na Medvednici 7.1 km, u Gorskom kotaru 5 km, te na Žumberku 2.9 km.

Najveći broj špilja duljih od 1000 m nalazi se u Lici, njih 11, na Kordunu 10, na Velebitu 9, u Istri 6, u Dalmaciji 5, u Cetinskoj krajini i u Gorskom kotaru po 4, na Žumberku 2, te na Medvednici 1.

U Hrvatskoj je 11 jama ili špilja istovremeno dublje od 250 m i dulje od 1000 m (horizontalne duljine).

[uredi] Vidi još

[uredi] Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0pilja"