Štip

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Štip
Штип
Štip
Osnovni podaci
Država Flag of Macedonia.svg Makedonija
Općina Štip
Stanovništvo 47.796 (2002)
Površina 13,5 km²
Gustoća stanovništva 2 964/km²
Visina 317 m
Koordinate 41°44′N 22°11′E / 41.733°N 22.183°E / 41.733; 22.183Koordinate: 41°44′N 22°11′E / 41.733°N 22.183°E / 41.733; 22.183
Poštanski broj 2000
Pozivni broj (389) 032
Registarska oznaka ST
Gradonačelnik Pande Sarev
Službena stranica http://www.Stip.gov.mk
Karta
Štip na karti Makedonija
Štip
Štip

Položaj grada na karti Makedonije

Štip (makedonski: Штип) najveći je grad u istočnoj Makedoniji i sjedište je istoimene općine. Nalazi se na razmeđi između triju prostranih kotlina: Lakavice, Ovčeg Pola, i Kočana. Kao naselje egzistira više od 2000 godina.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Štip po podatcima iz 2002. ima 43 625 stanovnika.

Povijest[uredi VE | uredi]

Štip (Astibo/Astibos) u antičko doba (V. - IX st. prije naše ere) bio je prijestolnica plemena Peona koja su tada nastanjivala taj prostor. Makedonski kralj Aleksandar I. oko 360. pr. Kr. priključio ih je svojoj državi.

U rimsko doba, za vrijeme Tiberija (14. - 37. n.e.) grad je postao sjedište rimske provincije Paeonie i važna točka na putu između antičkih gradova Stobija i Pautalije. U 3. st stoljeću Astibo je razoren za barbarskih provala, naročito Gota, na istom mjestu podignuto je novo naselje - Estipeon. U 5. st i 6. st stoljeću Avari i Slaveni (pleme Sagudati) razorili su bizantski grad i naselili se na tom prostoru, od tada grad nosi ime Štip. Jedan kratak period bio je pod bugarskom vlašću, nakon toga pod Bizantom, a nakon bitke kod Velebužda osvojio ga je srpski vladar Stefan Dečanski. Od 1382. njime vlada Otomansko carstvo i mijenja ime naselja u - Ishtib.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Grad je na dvije rijeke: Bregalnice (druga po veličini rijeka u Makedoniji) i Otinje (ljeti gotovo presuši) koja dijeli grad na pola. Okružen je planinom Plačkovica na istoku, dolinom Krivolak na jugo istoku, i estuarija rijeke Bregalnice na jugozapadu, i njenim naplavinama na sjeveru.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Gradom dominiraju ostatci stare utvrde na brdu Isar. U njegovu podnožju sa svake strane nalaze crkve (one formiraju križ i trebale su je duhovno čuvati) Sv. Vlasilij (1337.), Sv. Arhangel Mihail (1332.), Sv. Jovan Krstitel (1350.), Sv. Nikola (1341.) i Sv. Spas (1369.) Od zanimljivosti u gradu je kamena zgrada Bezistana (za otomanskih vremena to je bila natkrivena tržnica: Bazar), ostavština je islamske arhitekture, danas je u funkciji umjetničke galerije. U starom dijelu grada postoje brojne zgrade dignute u staro - makedonskom stilu arhitekture. U blizini grada su ostatci stare utvrde Bargala.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Štip ima solidno razvijenu tekstilnu industriju, i regionalni je centar trgovine.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]