Štipavci

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg "Škorpioni" preusmjerava ovamo. Za paravojnu formaciju, vidi Škorpioni (paravojna formacija).
Štipavci
Asian forest scorpion in Khao Yai National Park.JPG
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Arthropoda
Potkoljeno: Chelicerata
(nesvrstani) Arachnomorpha
Razred: Arachnida
Red: Scorpiones
C. L. Koch, 1837
Područje života

Škorpion ili štipavac je red u razredu paučnjaka koji spadaju pod člankonošce.

Tipično za škorpione je da su pokriveni tvrdom vanjskom tvari. Kod glave imaju dva kliješta poput škara, s kojima mogu uhvatiti hranu. Kao svi i drugi paučnjaci, škorpioni imaju osam nogu. Stražnji dio je poput repa, koji završava jednim otrovnim žalcem, gdje ima otrovne žlijezde.

Škorpioni spadaju u razred paučnjaka, zajedno s paucima, grinjama i drugim. Škorpioni su člankonošci, to znači da nemaju kralježnicu, nego imaju članke.

Pripadaju u najkrupnije paukolike životinje, a vjerovatno najstariji – fosili potječu još iz silura. Naseljavaju uglavnom suptropske i tropske predjele, ima ih i u umjerenoj zoni (kod nas ih ima u Primorju). Preko dana miruju sakriveni ispod lišća i kamenja, a noću se aktiviraju u potrazi za hranom. Veličina im se kreće od 13 mm do 25cm.

Otrov škorpiona je neurotoksičan i kod većine vrsta nije smrtonosan za čovjeka. Međutim, otrov pojedinih vrsta može ugroziti život čovjeka.


Crystal 128 babelfish.svg Nedovršeni članak Štipavci koji govori o životinjama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.