Žabočun
| Žabočun | |
|---|---|
 Alisma lanceolatum | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Liliopsida |
| Red: | Alismatales |
| Porodica: | Alismataceae |
| Rod: | Alisma L., 1753 |
| Baze podataka | |
Žabočun (vodena bokvica, lat. Alisma), rod vodenih trajnica iz porodice žabočunovki, red žabočunolike, razred jednosupnica. Pripadaju mu 10 vrsta[1] od kojih tri rastu i u Hrvatskoj, to su obični žabočun (A. plantago-aquatica), suličastolisni žabočun (A. lanceolatum) i travoliki žabočun (A. gramineum).[2] Pripadnci ovog roda prisutni su u cijeloj Europi, Aziji i sjevernoj i srednjoj Africi. Uobičajen staništa su im močvarne livade i pličaci rijeka i jezera.
Opis[uredi | uredi kôd]
Narastu do jednog metra visine. Stabljika žabočuna je uspravna i gola, a u gornjem dijelu razgranata. Listovi su prizemni a cvjetovi raspoređeni. [3] u pršljenima.
Upotreba[uredi | uredi kôd]
Gomolj običnog žabočuna je jestiv, pun je škroba, a može se peči ili kuhati.[4]
Ime[uredi | uredi kôd]
Josip Karavla kao hrvatke nazive navodi vodena bokvica i žabočun, kod Tonija Nikolića žabočun.
Vrste[uredi | uredi kôd]
- Alisma canaliculatum A.Braun & C.D.Bouché
- Alisma gramineum Lej.
- Alisma lanceolatum With.
- Alisma nanum D.F.Cui
- Alisma plantago-aquatica L.
- Alisma praecox Skuratovicz
- Alisma rariflorum Sam. ovu vrstu Kew priznaje, a po nekima je sinonim za Alisma canaliculatum.
- Alisma subcordatum Raf.
- Alisma triviale Pursh
- Alisma wahlenbergii (Holmb.) Juz.
- Alisma × bjoerkqvistii Tzvelev
- Alisma × juzepczukii Tzvelev
- Alisma × rhicnocarpum Schotsman
Izvori[uredi | uredi kôd]
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
 | Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Alisma |
| Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Alisma |
 | Wikivrste imaju podatke o taksonu Alisma |