Žarko Puhovski
| Žarko Puhovski | |
 | |
| Zapadna filozofija | |
| Suvremena filozofija | |
| Rođenje | 15. prosinca 1946., Zagreb |
|---|---|
| Škola/tradicija | Praxis filozofija/Kontinentalna filozofija |
| Glavni interesi | Filozofija politike |
| Utjecaji | Karl Marx, Jürgen Habermas, Gajo Petrović, Milan Kangrga |
| Portal o životopisima | |
Žarko Puhovski (Zagreb, 15. prosinca 1946.),[1] politolog, filozof, politički analitičar i javni zagovarač REKOM-a u Hrvatskoj.
Životopis[uredi | uredi kôd]
Žarko Puhovski studirao je fiziku na Prirodoslovno - matematičkom fakultetu u Zagrebu i zatim filozofiju na Sveučilištu u Frankfurtu. Diplomirao je politologiju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Od 1973. do 1976. radio je kao asistent na Institutu za filozofiju.[2] Od 1976. do umirovljenja 2012. radio je kao sveučilišni profesor na odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Od 2013. radi kao predavač na Veleučilištu VERN.[3] Bio je član i prvi ravnatelj instituta Otvoreno društvo Hrvatska. Od 2000. do 2008. bio je član Hrvatskog helsinškog odbora. Od 2011. godine, javni je zagovarač REKOM-a u Hrvatskoj.
Kontroverze[uredi | uredi kôd]
Za vrijeme Hrvatskog proljeća Puhovski je spadao u frakciju ondašnjih studenata koja se protivila reformskoj struji i branila jugoslavenski unitarizam. Nakon sloma Hrvatskog proljeća bio je svjedok optužbe na montiranom procesu protiv reformistički orijentiranih studenata Zagrebačkog sveučilišta među kojima su bili Ivan Zvonimir Čičak i Dražen Budiša.[4] Jedan je od osnivača i članova Udruženja za jugoslavensku demokratsku inicijativu (UJDI), ekstremno lijeve političke stranke koja je htjela očuvati SFR Jugoslaviju od raspada unutarnjom reformom. U svojoj knjizi Socijalistička konstrukcija zbilje, relativizira pravo republika SFR Jugoslavije na otcjepljenje i neovisnost.[5]
Tijekom raspada Jugoslavije, zagovarao je tezu o dogovorenoj podjeli Bosne i Hercegovine između Hrvatske i Srbije koja u sebi uključuje etničko čišćenje Bošnjaka iz pripojenih područja s prešutnim pristankom međunarodne zajednice.[6] Tvrdi da je jedan od ciljeva vojne operacije Oluja bilo etničko čišćenje hrvatskih Srba dogovoreno između Tuđmana i Miloševića.[7] Bio je svjedok tužiteljstva Haškog tribunala u sudskom procesu protiv generala Ante Gotovine, generala Mladena Markača i generala Ivana Čermaka u kojem je htio tu svoju tezu o Oluji dokazati.[8] Njegova knjiga "Vojna operacija Oluja i poslije" koja govori o broju žrtava počinjenih u operaciji Oluja odbačena je od strane raspravnog vijeća jer je utvrđeno da se na popisu nalaze i osobe koje su žive, koje su umrle u bolnicama i sl.[9]
Negira da su komunisti ikada počinili genocid.[10] Izjavio je da je u ime kršćanstva ubijeno najviše ljudi u zabilježenoj povijesti.[11][12] Na okruglom stolu u srpnju 2012. izjavio je: da je na Bleiburgu počinjen zločin te da bi, po njegovu mišljenju, na taj dan trebalo dopustiti ustaške odore jer su ustaše na Bleiburgu bili žrtva.[13] Smatra da se komunističku crvenu zvijezdu ne smije zakonski zabraniti jer je donijela napredak i dobre ideje.[12]
Zanimljivosti[uredi | uredi kôd]
Za vrijeme Drugoga svjetskog rata, Božidar Puhovski, otac Žarka Puhovskog, i Đuro Puhovski, njegov stric, zbog pomaganja komunističko-partizanskom pokretu, bili su zatočenici sabirnog logora Jasenovac. Obojica su kasnije amnestirani i pušteni. Božidar Puhovski pušten je 10. travnja 1944. godine, na treću obljetnicu uspostave Nezavisne Države Hrvatske, a Đuro Puhovski na Božić iste godine.[14]
Osobni život[uredi | uredi kôd]
Po majci židovskog podrijetla.[15][16] Ima mlađeg brata redatelja Nenada Puhovskog. Bio je u braku s filozofkinjom i feministkinjom Nadeždom Čačinovič s kojom ima kćer.
Bibliografija[uredi | uredi kôd]
Autorske knjige
- Interes i zajednica, Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, (1975).
- Kontekst kulture: introspekcijske rasprave o proizvodnoj ovisnosti društvene općenitosti, Zagreb: Kulturni radnik (1979).
- Povijest i revolucija: ogledi o pretpostavkama i konzekvencijama filozofijskog mišljenja, Zagreb: Centar za kulturnu djelatnost SSO, (1980).
- Um i društvenost: filozofija politike "Frankfurtske škole" od 1932. do 1945., Zagreb: Informator, (1989).
- Socijalistička konstrukcija zbilje, Zagreb: RS SOH, (1990).
Uredničke knjige
- Leksikon temeljnih pojmova politike: abeceda demokracije (s Ivanom Prpićem i Majom Uzelac), Zagreb: Školska knjiga, (1990).
- Politics and economics of transition (s Ivanom Prpićem i Dragomirom Vojnićem), Zagreb: Informator, (1993).
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Žarko Puhovski, pisac i komentator Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. lipnja 2015. (Wayback Machine), Večernji list, pristupljeno 11. kolovoza 2015.
- ↑ Institut za filozofiju 1967 - 2017 (ur. Erna Banić Pajnić i dr.), Institut za filozofiju, 2017: 47.
- ↑ Veleučilište VERN. Popis predavača na katedri za psihologiju i komunikacije (n.d). Preuzeto s http://www.vern.hr/katedre/psihologija-i-komunikacije Arhivirana inačica izvorne stranice od 25. prosinca 2015. (Wayback Machine)
- ↑ Dražen Stjepandić, Puki nacionale, Zagreb, V.B.Z., 2010., str. 10.
- ↑ Žarko Puhovski, Socijalistička konstrukcija zbilje, Zagreb, RS SOH, 1990.
- ↑ Žarko Puhovski, intervjuiran od Zehrudina Isakovića, Arkzin, listopad, 1993.
- ↑ "U Oluji i poslije nje počinjeno etničko čišćenje", HINA/tportal.hr, 24. siječnja 2009., pristupljeno 11. kolovoza 2015.
- ↑ Slaven Letica, "Svjedok lažnog genocida", Vijenac, 26. veljače 2009., str. 391.
- ↑ [1], "Knjigu o Oluji, koju je uredio Puhovski, Haag nije prihvatio kao dokaz", objavljeno 5. kolovoza 2015.
- ↑ "Uz to, ni najveći zločinci, poput Staljina, Mao Ce Tunga, Pol Pota, ili Suharta, nisu počinili genocid, kako ga kvalificira međunarodno pravo (...)" - Žarko Puhovski, intervjuiran od Andrije Tunjića, Vijenac 397, 21. svibanj, 2009.
- ↑ Križeve maknuti iz državnih institucija Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. studenoga 2016. (Wayback Machine), Dalje Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. srpnja 2011. (Wayback Machine), pristupljeno 29. listopada 2016.
- ↑ a b "Pod znakom križa ubijeno je možda najviše ljudi u povijesti, ali opet je kršćanstvo donijelo mnoge dobre ideje i napredak. Slično je s crvenom zvijezdom (...) ne vidim jake argumente za njihovu zabranu." - Žarko Puhovski, intervjuiran od Borisa Pavelića Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. kolovoza 2017. (Wayback Machine), Novi List, 18. prosinac 2016.
- ↑ dnevnik.hr, "Na HVIDR-inom okruglom stolu 'Odnos intelektualnih elita prema kompleksnosti teme Bleiburga' danas su se mogle čuti izjave koje su izazvale burne reakcije.", objavljeno 4. srpnja 2012., pristupljeno 10. studenoga 2015.
- ↑ S.Vučković, Ekskluzivno! Nikad objavljen dokument: Ovo je popis zatočenika koje su ustaše 1944. pustile iz Jasenovca. Na listi i Đuro Puhovski!, dnevno.hr, 18. prosinca 2014., pristupljeno 11. kolovoza 2015.
- ↑ V. Kovać, Croatian paper demands Jews blast Israel, Jewish Telegraphic Agency, 21. svibnja 2002., pristupljeno 28. rujna 2015.
- ↑ Žarko Puhovski biografija | Biografija.com journal zahtijeva
|journal=(pomoć)
Vidi još[uredi | uredi kôd]
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
| |||||||
