Ždrijac (nekropola)

Nekropola u Ždrijacu kod Nina najveće je i arheološki najznačajnije starohrvatsko groblje iz vremena 8. stoljeća i prve polovice 9. stoljeća s poganskim načinom pokapanja koje je do sada sustavno istraženo u Hrvatskoj.^[1]

Nekropola u Ždrijacu ima ukupno 334 ukopa. U njima je 140 kostura odraslih muškaraca, 110 ženskih, 65 dječjih, a 40 kostura se ne može pouzdano identificirati.^[2] Od nje je veća nekropola na Begovači u Biljanima Donjima, ali u nju su se ukopi vršili do 13. stoljeća.^[3]

Pronađeno je više primjeraka oružja (npr. franački mač spathae), oruđa i ukrasnih predmeta. U ustima jedne pokojnice pronađen je novac franačkoga cara Lotara (840. – 855.).

Bilješke[uredi | uredi kôd]

↑ Janko Belošević, Starohrvatsko groblje na Ždrijacu u Ninu, Zadar 2007, str. 16
↑ Janko Belošević, Materijalna kultura Hrvata od VII do IX stoljeća, Zagreb 1980, str. 26.
↑ Ivo Goldstein, Hrvatski rani srednji vijek, Zagreb 1995, str. 107.

Literatura[uredi | uredi kôd]

Belošević, Janko. Materijalna kultura Hrvata od VII do IX stoljeća. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1980.
Belošević, Janko. Starohrvatsko groblje na Ždrijacu u Ninu. Zadar: Arheološki muzej, 2007.
Goldstein, Ivo. Hrvatski rani srednji vijek, Zagreb: Novi Liber, 1995.

[1] Janko Belošević, Starohrvatsko groblje na Ždrijacu u Ninu, Zadar 2007, str. 16

[2] Janko Belošević, Materijalna kultura Hrvata od VII do IX stoljeća, Zagreb 1980, str. 26.

[3] Ivo Goldstein, Hrvatski rani srednji vijek, Zagreb 1995, str. 107.

[1]

[2]

[3]