Židovi u Bjelorusiji

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Židovi u Bjelorusiji
Bakst self.JPGMocher-sforim.jpgOscar Zariski.jpg
Mjg.jpg Louis B Mayer cropped.jpgChagall France 1921.jpg
ChaimWeizmann1948.jpgBYwork-cropped.jpgShimon Peres by David Shankbone.jpg

Léon Bakst • Mendele Mocher Sforim • Oscar Zariski
Josef Gusikov  • Louis B. Mayer • Marc Chagall
Chaim Weizmann • Eliezer Ben-Yehuda • Shimon Peres
Ukupno pripadnika
Značajna područja naseljavanja
Flag of Belarus.svg50.000 [1]
Jezik
hebrejski, ruski, jidiš
Vjera
judaizam
Povezane etničke grupe
Židovi, Aškenazi, Ruski Židovi, Ukrajinski Židovi, Litavski Židovi, Poljski Židovi
Sinagoga u Slominu

Židovi u Bjelorusiji su bili treća najveća etnička skupina u zemlji u prvoj polovici 20. stoljeća. Prije Drugog svjetskog rata, Židovi su bili treći najveća etnička skupina u Bjelorusiji, te su u mnogim gradovima i mjestima činili više od 40% stanovništva. Stanovništvo gradova kao što su Minsk, Pinsk, Mahiliou, Babrujsk, Viciebsk i Homiel je više od 50% bilo židovsko. Godine 1897. bilo je 724.548 Židova u Bjelorusiji, odnosno 13,6% od ukupnog stanovništva. Oko 800.000 Židova 90% židovske populacije ubijeno je tijekom holokausta.[2] Prema popisu stanovništva iz 2009. u Bjelorusiji ih živi još 12.926 (0,1% stanovništva) iako neke organizacije veće brojeve.

Povijest[uredi VE | uredi]

Na području današnje Bjelorusije dugo je bila Velika Kneževina Litva te je povijest bjeloruskih Židova usko povezana uz povijest Židova u Litvi. Već u 8. stoljeću Židovi su živjeli u dijelovima zemlje danas poznate kao moderna Bjelorusija.

Podrijetlo bjeloruskih Židova je bio predmet mnogih špekulacija. Smatra se da su sastavljeni od dvije različite struje židovske imigracije. Stariji i znatno manji dio došao je u područje koje će kasnije biti poznato kao Velika Kneževina Litva s istoka. Ovi rani doseljenici govorili su hebrejsko-slavenskim dijalektom koji ih razlikuje od kasnijih doseljenika koji su došli iz germanskih zemalja.

Tijekom vladavine Gediminasa Židovi s područja Kijeva i Volinja su potaknuti da nasele sjeverne dijelove Velike Kneževine Litve

Od 1569. godine Poljska i Velika Kneževina Litva su ujedinjene. To je obično smatra vremenom prosperiteta i relativne sigurnosti za Židove u obadvije zemalje (s izuzetkom Hmeljnickog ustanka u 17. stoljeću). Međutim, nekoliko događanja, poput izgona Židova između 1495. i 1503. dogodilo se unutar Velike Kneževine Litve. Oni koji su preživjeli ustanak vratili su se u svoje stare domove u drugoj polovici 17. stoljeća.

Godine 1792. broj Židova u Velikoj Kneževi Litvi procijenjuje se na 250.000 ( u usporedbi s 120 tisuća 1569). Cijela trgovina i industrija u zemlji bila je u rukama Židova. Plemstvo je živilo na svojim imanjima i gospodarstvima, od kojih su nekima upravlji Židovi.

Drugi svjetski rat[uredi VE | uredi]

Tijekom Drugog svjetkog rata počinjeni su veliki zločini protiv Židova. Zločini protiv židovskog stanovništva u njemačkim osvojenim područjima počeli su gotovo odmah, sa slanjem Einsatzgruppena. Lokalni antisemiti su ohrabreni da sami vrše likvidacije. Do kraja 1941., bilo je više od 50.000 vojnika posvećenih tjeranju i ubijanju Židova. Postupna industrijalizacija ubojstva dovelo je do donošenja konačnog rješenja i uspostavu Operacije Reinhard koja je imala za plan istrebljenje poljskih Židova u Generalnom gubernatorstvu. Od sovjetskog Židova stradalih u holokaustu, 800.000 bili su bjeloruski. Oko 90% od ukupnog broja bjeloruskog Židova.

Drugi dio 20. stoljeća i današnjica[uredi VE | uredi]

U drugoj polovici 20. stoljeća, počeo je veliki emigrantski val bjeloruskih Židova prema Izraelu i Sjedinjenim Američkim Državama. Godine 1979. bilo je 135.400 Židova u Bjelorusiji. Veliki broj Židova se odselio i 1990.-tih. Prema popisu stanovništva iz 1999. procjenjuje se da je samo 29.000 Židova ostalo u zemlji. Međutim, lokalne Židovske organizacije govore o 50.000, a židovska Agencija smatra da ih ima 70.000. Oko polovica Židova živi u Minsku.

Poznati bjeloruski Židovi[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

  1. American Jewish Year Book. The Jewish Population of the World (2010). Jewish Virtual Library. pristupljeno 23. lipnja 2011.
  2. Associated Press, 21. listopada 2008., "Belarus marks ghetto's destruction 65 years on"