Žilina

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Žilina. Za okrug, pogledajte Okrug Žilina.
Žilina
Trg u Žilini
Trg u Žilini
Grb
Grb
Koordinate: 49°13′N 18°44′E / 49.217°N 18.733°E / 49.217; 18.733Koordinate: 49°13′N 18°44′E / 49.217°N 18.733°E / 49.217; 18.733
Država Flag of Slovakia.svg Slovačka
Pokrajina Grb Žilinski Žilinski
Vlast
 - Gradonačelnik Igor Choma
Površina
 - Ukupna 80.03 km²
Visina 342 m
Stanovništvo (31. prosinca 2006.)
 - Grad 85.425
 - Gustoća 1.069 stan./km²
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 010 01
Pozivni broj +421 (0)48
Registarska oznaka ZA
Službena stranica www.zilina.sk
Zemljovid
Položaj Žiline na karti Slovačke

Položaj Žiline na karti Slovačke

Žilina (mađ. Zsolna), ( njem. Sillein,) je grad u sjevernoj Slovačkoj. Središte je Žilinskog kraja i Okruga Žilina.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Žilina se nalazi na sjeveru Slovačke, 200 km od glavnog grada Bratislave. Najveći je grad na rijeci Váh na kojoj se u blizini nalaze dvije brane s umjetnim jezerima. U Vah se na prostoru grada ulijevaju rijeke Kysuca i Rajčanka. Grad se nalazi u udolini između planina. U okolici su planine Mala Fatra, Súľovské vrchy, Javorníky i Kysucká vrchovina. One su dio planinskog lanca Tatre, koje su opet dio većeg planinskog lanca Karpati koji počinju u Slovačkoj (točnije na istoku Češke), te se preko Ukrajine i Rumunjske protežu do Srbije.

Klima je umjereno-kontinentalna. Ljeta su topla, a zime hladne i snježne. Zbog položaja u dolini među planinama je temperatura nešto niža i ima dovoljno padalina.

Povijest[uredi VE | uredi]

Područje oko današnje Žiline je bilo naseljeno u još u kameno doba. Slaveni su se na ovo područje naselili još u 5. stoljeću , dok se grad Žilina prvi put spominje 1208. pod imenom Terra de Selinan.

Formiranje grada je počelo oko 1300. godine dok je prema izvorima već 1312. grad postojao. Status slobodnog grada Žilina je dobila 1321. od Karla I. Ugarski kralj Ludovik I. Anžuvinac je 1381. posebnom poveljom - (Privilegium pro Slaviša) - izjednačio prava Slovaka i Nijemaca u gradu. Slovaci su dobili i polovinu mjesta u gradskom vijeću. Huni su spalili grad 1431.

Tijekom 17. stoljeća Žilina se učvrstile kao centar zanatstva, trgovine i obrazovanja, a tijekom baroknog doba sagrađeni su brojni samostani i crkve . Tijekom revolucije 1848. slovački dobrovoljci su u Žilini dobili bitku protiv mađarskih vojnika.

Grad se naglo razvio tijekom druge polovine 19. stoljeća. Tada je izgrađena pruga od Košica do Bohumina, a 1883. je produžena i do Bratislave. Ovo je rezultiralo otvaranju novih tvornica.

Žilina je bila sjedište Vlade Slovačke. Autonomija Slovačke unutar Čehoslovačke je objavljena u Žilini 6. listopada 1938. nedugo nakon potpisivanja Minhenskog sporazuma.

Nakon Drugog svjetskog rata grad doživljava preporod uz veliki ekonomski razvoj.

Danas je Žilina četvrti grad po veličini u Slovakoj, treći najvažniji industrijski centar i sjedište sveučilišta osnovanog 1953. Od 1990. stari grad je potpuno restauriran. U istom periodu je postavljena i trolejbuska mreža. Grad je autocestom povezan s Bratislavom.

Zgrade na trgu Mariánske námestie

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Žilina je 2005. godine imala 85.425 ,

Prema religijskoj pripadnosti najviše je rimokatolika 74,9% , ateista 16,7% i luterana 3,7% [1]

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Centar grada je poznat po očuvanim starim zgradama potpuno obnovljenim 1990. godine. Postoje dva velika trga u centru (Mariánske námestie i Trg Andreja Hlinke) na kojima su mnoge obnovljene građevine iz stare Žiline. Značajna je crkva sv. Pavla apostola s baroknim kipom Djevice Marije. U blizini je i katedrala Presvetog Trojstva iz 1400. godine. U okolici grada je poznat dvorac Budatin.

Sport[uredi VE | uredi]

U gradu djeluje nogometni klub MŠK Žilina koji se natječe u prvoj ligi. U gradu djeluje i hokejaški klub MsHK Žilina koji igra u Slovačkoj Extraligi.

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]


Izvor[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Municipal Statistics. Statistički zavod Slovačke. pristupljeno 2007-12-23

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]