Žumberačka gora

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg "Žumberak" preusmjerava ovamo. Za druga značenja, vidi Žumberak (razdvojba).
Žumberačka gora
Mrzlopoljepogledzima.JPG
Pogled na Kremenjak preko Mrzlog polja
Visina Sveta Gera - 1178 m
Država / Pokrajina Flag of Croatia.svg Hrvatska
Zastava zagrebacka zupanja.gif Zagrebačka županija
Zastava karlovacke zupanije.gif Karlovačka županija
Dio gorja miješana obilježja Dinarida i Alpa
Koordinate 45°44′57″N 15°18′33″E / 45.74907305°N 15.30917984°E / 45.74907305; 15.30917984Koordinate: 45°44′57″N 15°18′33″E / 45.74907305°N 15.30917984°E / 45.74907305; 15.30917984
Planinarski domovi Planinarska kuća Scout
Planinarska kuća Vodice
Planinarski dom Veliki Dol
Planinarski dom Željezničar
Planinarski dom Šoićeva kuća
Planinarski dom Žitnica
Najbliži gradovi Samobor
Jastrebarsko
Ozalj
Novo Mesto (u Sloveniji)
Ostali vrhovi Ravna Gora (1001 m)
Ječmište (976 m)
Karvanka (888 m)
Japetić (879 m)
Ravnice (860 m)
Zečak (795 m)
Plešivica (Čerga) (778 m)
Štula (576 m)
Žumberačka gora na karti Hrvatska
Žumberačka gora
Žumberačka gora
Pozicija Žumberačke gore na karti Hrvatske

Mjestopisni zemljovid
Sopotski slap.

Žumberak ili Žumberačka gora (slov. Gorjanci, njem. Uskokengebirge) je gorje koje se nalazi na sjeverozapadu Hrvatske, južno od Zagorja i zapadno od Zagreba, te dijelom u Sloveniji. Najviši je vrh Sveta Gera (Trdinov vrh) na 1178 metara nadmorske visine, koji je ujedno i najviši vrh kontinentalne Hrvatske. Žumberak još nazivaju i Alpska Hrvatska. Žumberačko gorje sastoji se od nekoliko gorskih lanaca: Žumberačka gora, Samoborsko gorje i Pleševica (poznata i kao Jaskanska Plješivica).

Bogatstvo biljnim i životinjskim svijetom te vodom zanimljive su značajke ove lijepe planine , nekada su se koristila i rudna bogatstva s kojima je Žumberak poznat, osobito se vadio bakar i u manjim količinama uz bakar i zlato te željezo. Žumberak je nastanjen autohtonim hrvatskim (slavenskim) stanovništvom kao i potomcima postrojba Uskoka, doseljenika s juga koji su u Žumberku od poziva cara Ferdinanda 1530. da štite Austriju, Kranjsku i Hrvatsku od Turaka.

Danas je Žumberak prvenstveno turistički kraj koji privlači mnogobrojne planinare i izletnike. Veći dio gore zaštićen je kao Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Žumberačka gora smještena je između rijeke Krke, Save i Kupe, te gradova i naselja Samobora, Jastrebarskog, Brežica, Kostanjevice, Novog Mesta, Metlike, Ozlja i Krašića.. Većim dijelom se nalazi u Zagrebačkoj županiji, a manjim u Karlovačkoj županiji.

Područje ove gore najviša je stalno naseljena zona u Hrvatskoj.

U dijelu koji je u Zagrebačkoj županiji područje je podijeljeno između grada Samobora, grada Jastrebarskog i grada Ozlja te općina: Žumberak i Krašić.

Žumberačko gorje sastoji se od 3 gorska lanca:

Žumberačka gora[uredi VE | uredi]

Zauzima najveću površinu. Proteže se od Gabrovice, u blizini Bregane, na sjeveroistoku, pa prati državnu granicu Hrvatske i Slovenije do rijeke Kupe. Južna granica ide od Vivodinskog pobrđa, Pribića, Krašića, Slavetićkog vinogorja do Rijeke, odatle ide prema sjeveru i prati rijeku Breganu dok se ponovno ne sretne s državnom granicom.[1]

Samoborsko gorje[uredi VE | uredi]

Proteže se od Plešivice na jugu do rijeke Bregane i državne granice na sjeveru sve do Bregane(naselje). Istočna granica ide od Bregane do Okića.

Plešivica[uredi VE | uredi]

Istaknuti masiv na jugu Samoborskog gorja, na istoku seže do Okića, a na jugu se spušta u Plešivičko vinogorje i u nizinu Pokuplja.

Gorjanci[uredi VE | uredi]

Slovenski dio gore. Od rijeke Save, pa prema zapadu gotovo do Kočevskog Roga. Na sjeveru granica je rijeka Krka.

Reljef[uredi VE | uredi]

Većinom prevladavaju dolomiti iz trijasa te naslage iz krede, zbog čega je ovo kršno područje, tzv. Zeleni krš (krš prekriven vegetacijom), dok su najstarije stijene nastale još u paleozoiku, točnije permu prije 250 milijuna godina. Krški reljef pogoduje nastanku brojnih krških oblika (ponikve, špilje, jame...)[2]

U reljefu se posebno ističu duboko usječene doline (drage) rijeka i potoka: Kupčine, Bregane, Gradne i Slapnice. Cijelo područje je premreženo potocima, ima ih više od 300, a izvora ima još i više.

Najviši vrhovi gore nalaze se na sjeveroistočnom hrbtu koji je ujedno i najizoliraniji dio gore. Kao posljedica krškog, dolomitnog reljefa, otkrivene su mnoge jame i špilje, od kojih su najveće:

  • Grgosova špilja (u mjestu Otruševcu u Samoborskom gorju), duljine više od 2000 metara.
  • Špilja Provala, duljine od 1862 metra
  • Špilja Bedara, duljine od 1593 metra i dubine od 133 metra.[2]

Posebnost ove gore su visoravni, na kojima je koncentrirana naseljenost. Najbolji primjeri su Sošičko polje, kao i Mrzlo Polje, koje je pravi primjer polja u kršu.

Od vodenih tokova su najbitniji rijeka Kupčina koja izvire u zapadnom dijelu gore, i na kojoj se nalazi poznati Sopotski slap visine od preko 40 metara. Tu su još i Bregana, Gradna te Slapnica s svojim slapovima, Vranjačkim slapom (sa sedrenom barijerom) te Brisalom.

Flora i fauna[uredi VE | uredi]

Flora[uredi VE | uredi]

Flora je jedno od najvećih bogatstava ovog gorja. Žumberačka gora je dom za više od 1000 biljnih vrsti od kojih je 14 vrsta globalno ugroženo, a još 90 ih se nalazi na listi ugroženih biljaka Hrvatske.

Šume prekrivaju većinu površine ove gore. Mogu se naći šume brežuljkastog pojasa, šume gorskog pojasa, pa i šume pretplaninskog pojasa na glavnom hrbatu na predijelima višim od 950 metara, na slovenskoj strani, u blizini Svete Gere, nalazi se prašuma. Najviše je bukove šume koja se nalazi u gorskom pojasu[3]. Na većim površinama mogu se naći i hrast kitnjak i obični grab (na brežuljkastom pojasu), te hrast medunac i crni grab (na strmijim južnim padinama).

U ovim šumama mogu pronaći ugrožene vrste Hrvatska perunika (Iris Croatica) i Blagajev likovac (Daphne blagayana)

Travnjaci i močvare su također dom mnogim bilnjim vrstama među kojima se moraju izdvojiti runolist (Leontopodium alpinum), uskolisna suhoperka (Eriophorum angustifolium) i čaškasta baluška (Tofieldia calyculata), prosasti šaš (Carex panicea) i mirisavi dvolist (Platanthera bifolia) te izduženi šaš (Carex elongata).

Žumberačka gora je također dom i mnogim lišajevima i gljivama od kojih su neke kao globalno ugrožene kao npr. sivosmeđa puževica (Hygrophorus camarophyllus), ali i čitav niz drugih gljiva.

Šume Žumberka su poznate po vrganjima i ostalim jestivim gljivama, ali i po otrovnim gljivama među kojima je najpoznatija, ali i najotrovnija, zelena pupavka.



Fauna[uredi VE | uredi]

Životinjske su vrste također brojne. Od grabežljivaca izdvajaju se Smeđi medvjed i Vuk.
Od ptica tu su jastreb kokošar, vodenkos, ali i lastavice, Sove, te sve ostale vrste karakteristične za brdska područja Hrvatske. U nižim dijelovima može se sresti i siva čaplja, pa čak i rode koje znaju zalutati do Mrzlog polja,krškog polja u središnjem žumberku.
Česti su i gmazovi, pa tu žive, od zmija, i Poskok, Ribarica(koja je ugrožena vrsta) i Riđovka,a od guštera prisutni su Sljepić, zelena (livadna gušterica), Obični zelembać (Lacerta viridis), zidna gušterica(Podarcis muralis) te živorodna gušterica (Lacerta vivipara).
Također mogu se pronaći mnoge vrste vodozemaca, osobito mnoge vrste žaba, zatim Pjegavi daždevnjak (koji se u Žumberku nekad zna nazivati i Godenjak) te posebna osobitnost ovog kraja Crni daždevnjak, kojeg se može pronaći uz potoke u višim dijelovima gore.
U potocima žive pastrve, kojima pogoduju čista voda i brzi tokovi bogati kisikom.
Veliki gorski plavac (Phengaris rebeli nekad znan kao Maculinea rebeli) je najrjeđi kukac Žumberačke gore. Kritično je ugrožena vrsta, zanimljiva zbog simbioze s mravima roda Myrmica, tj. mirmekofilije.


Zaštita prirode[4][uredi VE | uredi]

Žumberačka gora je je područje koje je zbog svoje flore, faune, ali i kulturnih lokaliteta pod zaštitom na većini svoje površine.

Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje[uredi VE | uredi]

Na većem dijelu Žumberačke gore nalazi se park prirode.

Značajni krajobraz Slapnica[uredi VE | uredi]

Duboka potočna dolina Slapnice. Među mnogim slapovima ističe se Vranjački slap. Dom je mnogim životinjskim i biljnim vrstama, te gotovo netaknutim šumama.

Spomenik prirode Grgosova Špilja[uredi VE | uredi]

U Otruševcu, naselju u blizini Bregane. Jedna od najduljih špilja u kontinentalnoj Hrvatskoj, značajna po bogatsvu kalcitnih ukrasa. Otkrivena je slučajno sedamdesetih godina 20. stoljeća.

Specijalni šumski rezervat Japetić[uredi VE | uredi]

Japetić je zaštićen kao specijalni šumski rezervat zbog stoljetnih bukovih šuma i gorskih travnjaka u svom vršnom dijelu.

Značajni krajobraz Okić[uredi VE | uredi]

Okić je ruševina starog grada iz srednjeg vijeka.. Smještena je se na brdu visine 100 metara ali se vrh nalazi na 495 m nadmorske visine, na krajnjem istoku Plešivice. Padine brijega su vrlo strme i obrasle su šumom zbog čega je ovaj krajobraz i botanički vrijedan.

Park-šuma Tepec i Stražnik[uredi VE | uredi]

Park-šuma iznad Samobora. krajnji zapadni dio Samoborskog gorja na izlazu rijeke Gradne u savsku nizinu.

Posebni botanički rezervat kod Smerovišća[uredi VE | uredi]

Zapadno od Samobora na brežuljku iznad korita Lipovečke Gradne. Dom mnogim biljkama od kojih su neke relikti.

Galerija[uredi VE | uredi]

Poveznice[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Z. Keller & I. Ott: Žumberak i Žumberačka gora, planinarski vodič. Planinarski savez Hrvatske, Zagreb, 64 str, 1961.
  • Sergej Forenbacher 1995: Žumberak, kalendar flore Žumberačke gore. Školska knjiga, Zagreb, 653 str. ISBN 953-0-60533-1
  • Ivanka Borovac 2001: Veliki atlas Hrvatske, Mozaik knjiga, Zagreb
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Žumberačka gora

Izvori[uredi VE | uredi]