Žumberak (općina)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Žumberak
Žumberak (grb).gif
Žumberak na karti Hrvatska
Žumberak
Žumberak
Žumberak na karti Hrvatske
Koordinate: 45°42′N 15°28′E / 45.70°N 15.46°E / 45.70; 15.46
Županija Zagrebačka
Načelnik općine Zdenko Šiljak
Naselja u sastavu općine Cernik, Donji Oštrc, Drašći Vrh, Glušinja, Gornji Oštrc, Grgetići, Grič, Hartje, Javor, Jezernice, Jurkovo Selo, Kalje, Kordići Žumberački, Kostanjevac, Kupčina Žumberačka, Markušići, Mrzlo Polje Žumberačko, Petričko Selo, Plavci, Radinovo Brdo, Reštovo Žumberačko, Sopote, Sošice, Stari Grad Žumberački, Stupe, Tomaševci, Tupčina, Veliki Vrh, Visoće, Višći Vrh, Vlašić Brdo, Vukovo Brdo, Žamarija, Željezno Žumberačko, Žumberak
Površina 110 km2
Stanovništvo (2001.) 1.185
Poštanski broj 10455 Kostanjevac
Brdoviti žumberački krajolik
Narodna nošnja Žumberka snimljena u Etnografskom muzeju u Zagrebu

Žumberak je općina u Hrvatskoj. Žumberak je područje južnog prigorja Žumberačkoga gorja. Žumberak je dobio ime po starome gradu Žumberku koji je izgorio 1793. godine.

Zemljopisne značajke[uredi VE | uredi]

Žumberačko gorje granično je gorje izmedu Republike Hrvatske i Slovenije. Manji dio toga gorja - Samoborsko gorje često izdvajamo kao samostalno.

Žumberak se nalazi u središnjem dijelu Žumberka. Sa strane nalazi se ostaci staroga grada Žumberak (in dt. Quellen Sichelburgh). 1530. godine Žumberak naseljavaju uskoci i u starom gradu osnivaju uskočku kapetaniju. U godini 1793. stari grad nestaje u plamenu vatre.

Na Žumberačkom gorju ima nekoliko malih, izvornih naselja koje turisti rado obilaze (cijeli Žumberak je etnološko naselje). Naselja Sošice, Petričko selo, Oštrc, Tomaševci, Kostanjevac, Kalje, Stojdraga, Poklek i mnoga druga cestovno su povezana s većim središtima - Samoborom, Breganom, Jastrebarskim, Krašićem, Ozljem, Karlovcem i dr.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Zadnjih godina dolazi do oporavka nekad izrazito iseljeničkog kraja, čak se bilježi i doseljavanje novih obitelji željnih mira i prirode. Nacionalni sastav je homogen, Hrvati čine 99% stanovništva.

Povijest[uredi VE | uredi]

Uz nešto nekadašnjeg domicilnog stanovništva koje je živjelo na prostoru Žumberka doseljeni su senjski uskoci koji su zadržali status uskoka do ukinuća hrvatske Vojne krajine, a poslije 1537. godine nakon pada Klisa, Žumberak naseljava i poznata plemićka obitelj Delišimunović (u dokumentima često i Delisimonovich, Dellisimunovich, Delljsimonovich i Dellissimunovich). Svi su muški članovi obitelji službovali u Vojnoj krajini.[1] Petar Delišimunović bio je 1584. posljednji hrvatski zapovjednik u Blagaju, a kad su čete Hasan paše bosanskoga okupirale gotovo svu Hrvatsku do Kupe, hrvatske su se snage povukle.[2]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

  • vinogradarstvo
  • stočarstvo
  • poljodjelstvo

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

General Karlo Pavao Gvozdanović (1763-1817) rođen je na Žumberku

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Jazovka[uredi VE | uredi]

Jazovka je prirodna špilja kod Sošica, u koju su partizani 1943. i 1945. bacali ubijene hrvatske vojnike. Po nastanku Republike Hrvatske 1990. godine dugo skrivana tajna je izašla na vidjelo. Svake godine 15. svibnja održava se Sveta misa za žrtve koje su tu stradale.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje sa svojim najvišim vrhom Sveta Gera, 1178 m pruža razne mogućnosti posebno za planinarenje, šetnje, lov i ribolov.

Zanimljivost[uredi VE | uredi]

Dio granice sa Slovenijom

Jedan od najzamršenijih dijelova granice između Hrvatske i Slovenije nalazi se u Žumberku. Činjenicama usprkos u tom se dijelu granice ne spominju bilo kakvi prijepori, s ijedne strane. Razlog su izraziti dobrosusjedski odnosi stanovništva oko granice, koje je tijekom Drugog svjetskog rata intenzivno surađivalo u Narodnooslobodilačkoj borbi. Česte su bile mješovite brigade i partizanski odredi. Poginulim borcima, Slovencima i Hrvatima, sagrađeno je spomen područje i zadnje počivalište u hrvatskome dijelu Žumberka, mjestu Sošice.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. www.delisimunovic.com – Povijest, pristupljeno 17. travnja 2015.
  2. www.delisimunovic.com – Blagaj na Korani Izvor: Lopašić, Gradovi oko Kupe i Korane, pristupljeno 2. travnja 2015.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Žumberak (općina) koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.