1900.

(Preusmjereno s 1900)

Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.

Sadržaj

1. siječnja - Kruna je postala jedinstvena (i jedina) valuta u Austro-ugarskoj monarhiji, u Nigeriji uspostavljen britanski protektorat
2. siječnja - Prvi električni bus, u New Yorku, John Hay najavljuje politku Otvorenih vrata koja promovira otvorenu američku trgovinu s Kinom, otvoren Čikaški kanal
5. siječnja - John Edward Redmond, vođa irskih nacionalista, poziva na ustanak, Henry Augustus Rowland sa Sveučilišta John Hopkins otkriva zemljin magnetizam
6. siječnja - Buri napadaju Ladysmith, preko 1000 mrtvih
9. siječnja - U Londonu izbija epidemija gripe
13. siječnja - Njemački Car uvodi Njemački kao službeni jezik u njemačkoj vojsci
14. siječnja - Premijera Puccinijeve Tosce u Rimu, neuspijeh, glumcima prijećeno smrću
23. siječnja - 5000 australskih rudara kreće u štrajk
24. siječnja - Buri poraženi kod Spion Kopa
5. veljače - Ruska carska vlada opozicijskim je studentima odredila prisilnu obvezu služenja u vojsci.
6. veljače - Osnovan Međunarodni sud u Haagu.
9. veljače - Dwight Davis utemeljuje Davis Cup
27. veljače - U Engleskoj utemeljena laburistička stranka
28. veljače - Veliko vojvodstvo Baden donijelo je uredbu kojom se, prvi put u Njemačkoj, ženama daje pravo na studij na visokim školama. Dotad su mogle sudjelovati samo kao gosti slušači.
13. ožujka - Britanska vojska osvaja Bloemfontein
14. ožujka - SAD prelazi na zlatni standard

4. travnja - Atentat na Princa od Walesa u Belgiji
14. travnja - Svjetska izložba otvorena u Parizu
22. travnja - U Zagrebu je osnovano Društvo hrvatskih književnika. U Matici hrvatskoj sastala se osnivačka skupština Društva hrvatskih književnika, na kojoj se okupilo sto književnika iz Zagreba i trojica izvan Zagreba. Predsjedao je predsjednik inicijativnoga odbora književnik Đuro Deželić. Za prvoga predsjednika izabran je najstariji hrvatski književnik, pripadnik generacije koja je vodila hrvatski narodni preporod - tada vrlo cijenjeni i popularni Ivan Trnski.
30. travnja - Havaji sližbeno postaju tertorij SAD-a
14. svibnja - Druge Olimpijske igre otvorene u Parizu
17. svibnja - Britanska vojska osvaja Mafeking
18. svibnja - Velika Britanija pripaja otok Tonga
31. svibnja - Bokserski ustanak u Kini
4. lipnja - Otvorena Rodinova izložba u Parizu
5. lipnja - Britanska vojska zauzima Pretoriju
5. lipnja - Putnički brod Deutchland III postavlja rekord u brzini
19. lipnja - Theodore Roosevelt republikanski kandidat za potpredsjednika SAD-a
20. lipnja - Bokseri ubili njemačkog ambasadora u Pekingu
27. lipnja - Otvaranje središnje linije londonske podzemne željeznice

1. srpnja - Prvi let zrakoplovom kojeg je izgradio gof von Zeppelin
15. srpnja - Britanske trupe ugušile su ustanak Ašantija na Zlatnoj obali.
29. srpnja - Ubijen talijanski kralj Umberto I.
14. kolovoza - Savezničke trupe oslobađaju zaposjednute ambasade u Pekingu
31. kolovoza - Kraj željezničkog štrajka Taff Vale u Južnom Walesu
31. kolovoza - Britanska vojska okupirala Johannesburg
1. rujna - Razmjenom depeša između njemačkog cara Wilhelma II. i američkog predsjednika Williama McKinleya proradila je prva njemačka transatlantska kabelska linija duga 13.000 kilometara koja je ukinula monopol Velike Britanije nad gotovo svim međunarodnim kabelskim vezama.
19. rujna - Alfred Dreyfus pomilovan u Parizu

Listopad - Norveški izumitelj Johann Vaaler traži patent za svoj izum spajalice za papir bez koje bi nam današnji život bio nezamisliv :)
16. listopada - Torijevci dobili britanske opće izbore
25. listopada - Velika Britanija pripaja Transvaal
6. studenog - Republikanac William McKinley pobjedio na predsjedničkim izborima u SAD-u
1. prosinca - Švicarsko Savezno vijeće donijelo je u Bernu odluku o (spornom) pitanju oko Gvajane (Francusku) oko koje su se sporile Francuska i Brazil.
31. prosinca - U Kini je pogubljen kineski vojnik koji je 20. lipnja ubio njemačkog veleposlanika barona Klemensa Freiherra von Kettelera.

4. veljače - Jacques Prévert - francuski pjesnik († 1977.)
22. veljače - Luis Buñuel, španjolski filmski redatelj († 1983.)
5. ožujka - Josip Gostić, hrvatski pjevač († 1963.)
9. ožujka - Howard Hathaway Aiken, američki matematičar († 1973.)
23. ožujka - Erich Fromm, američki psihoanalitičar njemačkog porijekla († 1980.)
26. ožujka - Oton Postružnik, slikar
5. travnja - Spencer Tracy, američki filmski gluamc († 1967.)
4. svibnja - Antun Augustinčić, hrvatski kipar († 1979.)
25. travnja - Vjekoslav Štefanić, hrvatski filolog († 1975.)
29. lipnja - Antoine de Saint-Exupéry, francuski književnik i avijatičar († 1944.)
4. srpnja - Louis Armstrong, američki jazz glazbenik
25. kolovoza - Hans Adolf Krebs, njemački liječnik, nobelovac († 1981.)
3. listopada - Thomas Wolfe, američki književnik († 1938.)
7. listopada - Heinrich Himmler, njemački nacistički političar
14. studenog - Aaron Copland, američki skladatelj i dirigent († 1990.)
31. prosinca - Marica Stanković, hrvatska katolička aktivistica, prosvjetna djelatnica († 1957.)

20. siječnja - John Ruskin, engleski pisac i kritičar (*1819)
26. srpnja - Josip Torbar, hrvatski prirodoslovac (* 1824.)
7. kolovoza - Wilhelm Liebknecht, njemački političari (* 1826.)
25. kolovoza - Friedrich Nietzsche, njemački filozof, pjesnik i klasični filolog (* 1980.)
28. listopada - Max Müller, njemački filolog i orijentalist (* 1823.)
22. studenog - Arthur Sullivan, skladatelj opereta (* 1842.)
30. studenog - Oscar Wilde, irski književnik (* 1854.)
27. prosinca - William George Armstrong, engleski pronalazač i tvorničar (* 1810.)

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: 1900.