Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije
Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) je bivša jugoslavenska institucija.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Utemeljiteljsko i prvo zasjedanje AVNOJ-a održano je 26. i 27. studenoga 1942. godine u Bihaću. AVNOJ je konstituiran kao općenarodno i općepolitičko predstavništvo Narodnooslobodilačkog pokreta. Na 2. zasjedanju AVNOJ-a 29. i 30. studenoga 1943. u Jajcu donesena je odluka o utemeljenju Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije, s funkcijama privremene vlade. Odobrena je Odluka o uređenju buduće Jugoslavije na federativnome i demokratskome načelu uz priznavanje prava svim njenim narodima, koja je odluka imala kasniji ustavotvoran značaj. Zasjedanju AVNOJ-a nazočila su 142 delegata. Odobreno je kako će o uređenju buduće države odlučiti njeni narodi nakon rata. 3. zasjedanje AVNOJ-a održano je 7. do 10. kolovoza 1945. u Beogradu. AVNOJ se preoblikovao u Privremenu narodnu skupštinu Demokratske Federativne Jugoslavije sa zadatkom pripremanja Ustavotvorne skupštine. 11. studenoga 1945. održani su izbori za Ustavotvornu skupštinu. Lista Narodnog fronta Jugoslavije dobila je 96% glasova. Narodna skupština (konstituanta) je 29. studenoga 1945. proglasila Federativnu narodnu republiku Jugoslaviju. Jugoslavija je postala savezna narodna republika sa 6 narodnih republika Ustavom od 31. siječnja 1946., a država je dobila naziv Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ).
[uredi] Zemaljska vijeća i narodne skupštine
- Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine
- Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke (1943. – 1944.), kasnije Crnogorska antifašistička skupština narodnog oslobođenja – CASNO od 1944.
- Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske
- Antifašističko sobranje narodnog oslobođenja Makedonije, 1944. (Inicijativni organi za Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Makedonije, 1943.)
- Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka (1943. – 1945.)
- Slovensko narodnooslobodilačko vijeće (Slovenski narodnoosvobodilni svet, 1944.)
- Velika antifašistička narodnooslobodilačka skupština Srbije, 1944. (Glavni narodnooslobodilački odbor za Srbiju, 1941. – …)
[uredi] Ustavno konstituiranje
I glavni štabovi (hrv. stožer) su bili određeni putokaz ka federalizaciji.[1] Imali su i određene političke funkcije.[1]
Ustavnopravno konstituiranje federacije, započeto u Jajcu 1943., dovršeno je 1944. konstitucijom federalnih država – članica federacije, ovim tijekom:[2][3][4]
- SNOS (slov. Slovenski narodnoosvobodilni svet), na Prvomu zasjedanju 19. veljače u Črnomelju (Črnomlju).[4]
- ZAVNOH na Trećemu zasjedanju u noći između 8. i 9. svibnja u Topuskom.[4] Odluke su od 9. svibnja.[2][5]
- ZAVNOBiH na Drugomu zasjedanju u Sanskomu Mostu od 30. lipnja do 2. srpnja.[4] Glavne su odluke donesene 1. srpnja 1944.[2]
- CASNO na Trećem zasjedanju ZAVNO Crne Gore i Boke, 13. – 15.[4] srpnja u Kolašinu, odnosno do 16. srpnja.[6] Glavna je odluka donesena 14. srpnja 1944.[7]
- ASNOM na Prvomu zasjedanju, 2. kolovoza 1944. u Prohoru Pčinjskom.[4][8]
- VANOSS (ASNOS) na Prvom zasjedanju 9. – 12. studenoga u Beogradu.[9] Glavne su odluke donesene 11. studenoga 1944.[10][11][12][13]
[uredi] Istaknuti članovi
[uredi] Izvori
- ↑ 1,0 1,1 ur. Andrija Dujić, et al. Ustavna reforma : saopćenja s Kolokvija na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Nakl. cjelina Političke teme : biblioteka suvremene političke misli, Zagreb : Centar za aktualni politički studij, 1971., str. 104.
„Prvi zametak budućih federalnih jedinica nalazimo u odlukama vojnog savjetovanja pri Vrhovnom štabu u Stolicama, u Srbiji, u rujnu 1941. godine. Tada je – među ostalim – odlučeno, da se za pojedine zemlje (Hrvatsku, Sloveniju, Srbiju i dr.) organiziraju glavni štabovi. Kako su oni u tom razdoblju vršili ne samo vojničke, nego i određene političke funkcije, to je njihovo formiranje predstavljalo izvjestan putokaz u pravcu federalizacije.“
(Dujić et al., 1971., 104.) - ↑ 2,0 2,1 2,2 Bilandžić, Dušan. Historija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije : glavni procesi : 1918. – 1985., 3. dop. izd., Školska knjiga, Zagreb, 1985., str. 70.
- ↑ Bilandžić, Dušan. Međunacionalni odnosi u socijalističkoj Jugoslaviji. U tiskopisu: Karaman, Igor (gl. ur.) Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture, Školska knjiga, Zagreb, 1980., str. 363. – 367.
- ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 Hodimir Sirotković, ZAVNOH : Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske : rasprave i dokumenti, Zagreb : Dom i svijet, 2002., ISBN 9536491591, str. 40. i 81.
„Tokom cijele 1944. godine izgrađuje se državnost federalnih jedinica posebnim ustavnim odlukama njihovih najviših zemaljskih organa.“
(Sirotković, 2002., str. 40.)
- ↑ Marin Knezović, Portal crohis.com – Pristupljeno 18. ožujka 2012.
- ↑ Zoran Lakić (prir.), Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke : zbirka dokumenata, Istorijski institut SR Crne Gore, Titograd, 1963., str. 269. i 271. (COBISS.CG)
- ↑ Odluka CASNO o pretvaranju ZAVNO-a Crne Gore i Boke u Crnogorsku antifašističku skupštinu narodnog oslobođenja i konstituisanju ove u najviše zakonodavno i izvršno tijelo Crne Gore
- ↑ Решение на Антифашиското собрание на народното ослободуене на Македонија како врховно законодателно и исполнително народно преставително тело и највисок орган на државната власт на демократска Македонија (Odluka o proglašenju ASNOM za vrhovno zakonodavno i izvršno narodno predstavničko tijelo i najviši organ državne vlasti demokratske Makedonije)
- ↑ Sirotković, 2002., str. 81.
- ↑ Ferdo Čulinović, Razvitak jugoslavenskog federalizma, Školska knjiga, Zagreb, 1952., str. 146. (COBISS.SR)
„U Beogradu 11. nov. 1944. održano je prvo zasjedanje »Velike Antifašističke skupštine narodnog oslobođenja Srbije«, koje je proglasilo ostvarenje nove srpske države kao članice jugoslavenske federacije. (...)“
(str. 146.)
- ↑ Pero Morača, Istorija Saveza komunista Jugoslavije : (kratak pregled), Beograd : Rad, 1966., str. 186. (COBISS.SR)
„Prvo zasjedanje Antifašističke skupštine Srbije održano je 11. novembra u Beogradu. Na ovom zasjedanju prihvaćene su odluke Avnoja i obrazovani vrhovni, zakonodavni i izvršni organi federalne Srbije.“
(str. 186.)
- ↑ Jovan Stefanović, Ustavno pravo Jugoslavije i komparativno pravo, Knj. I., Zagreb : Školska knjiga, 1965., str. 289. (COBISS.SR)
„Velika antifašistička skupština narodnog oslobođenja Srbije (na kojoj je bilo ovjerovljeno 989 mandata, a prisutno je bilo 885 delegata) donijela je nekoliko odluka od ustavnopravnog značenja za Federalnu Srbiju (...)“
(str. 289.)
- ↑ Ivan Kristan, Družbena ureditev SFRJ : samoupravna socialistična demokracija, 2. dopolnjena izd., Maribor : Obzorja, 1980., str. 28. (COBISS.SR)
„V letu 1944 so podobne sklepe sprejeli tudi drugi jugoslovanski narodi. Proces formiranja jugoslovanske federacije je bil materialnopravno končan s sklepom Velike protifašistične narodnoosvobodilne skupščine Srbije 11. novembra 1944.“
(str. 28.)
