Abazini

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Abazini iz 19. stioljeća

Abazini, ruski Абазины (Abaziny), sami sebe zovu Abaza (Абаза), narod abhaske skupine abhasko-adigejske porodice naseljen u Karačajevo-Čerkeziji u Rusiji (33,000), i oko 10,000 u Turskoj i po arapskim zemljama (Sirija, Jordan, Libanon), svih skupa oko 44,000 (1992).

Život i običaji[uredi VE | uredi]

Ekonomski život Abazina ovisio je o njihovoj okolini. Do 1860.-tih oni žive u planinama i poglavito se bave stočarstvom, držeći stada ovaca i koza na bogatim pašnjacima, a čuveni su i po uzgoju konja sa pedigreom. Tapanta Abazini koji žive u nižim predjelima mnogo više okrenuti su prema zemlji i uzgoju prosa Po religiji danas u muslimani, a islam je prihvaćen u 17. i 18. stoljeću namjesto prethodnog kršćanstva, ali sačuvali su i neke stare poganske običaje.

Jezik[uredi VE | uredi]

Abazini govore jezikom abaza, abazinski aбазинский (aбазский) язык, a njihove subetničke grupe žive u 13 sela na pet lokacija u Karačajevo-Čerkeziji, to su:

  • a) tapantski dijalekt (tапантский, bashogsky ili басхогский диалект), jezik tapantskih ili Tapanta Abazina, odnosno sjeverni abazinski na sjeverozapadu Karačajevo-čerkezije i u blizini Ksilovodska Ксиловодска u Stavropoljskom ktaju. Tapantski Abazini u ovaj su kraj vjerojatno došli iz Abhazije između 13 i 15 stoljeća.
  • b) Drugi je kubino-elburganski ili kубино-Эльбурганский говор;
  • c) ašharski (ашхарский, шкараотский, шкарауа) kojim govore Škaraua (Шкарауа) Abazini, oni što su poduprli šamilov ustanak sredinom 19. stoljeća, što je dovelo do cijepanja Abazina.
  • d) U kuvinskom govoru (kuvinski; кувинский говор, zovu ga хъвыжв) razlikuju se novokuvinsky i starokuvinsky.
  • e) apsujski govor (апсуйский говор; apsua, апсуа)
  • f) sadzski ili južnoabazinski (садзский, южноабазинский) je nestao, od Abhaza je nazivan asadzua (асадзуа), kod Adigejaca abadze (абадзе), Ubihi džihi (джихи), Gruzi džiki (джики), i Rusi džikety (джикеты) ili džigety (джигеты).
  • g) primorski abazinski приморский (obalni, прибрежный) абазинский, na obali Crnog mora do 1860.-tih godina.
  • h) medoveevski ili gornji južnoabazinski (медовеевский, горно-южноабазинский) † nekada (do 1860.-tih) na rijekama Macesta [Мацеста] и Psou [Псоу].
  • i) ostali govori su: Čua (говор чуа); govor čuži (говор чужи) govor čužguča (говор чужгуча); govor ahčipsou ili ahčipsyu (говор ахчипсоу, ахчипсу); govor aibga ili ajboga (говор аибга, айбога)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]