Abdurezak Hivzi Bjelevac
| Abdurezak Hivzi Bjelevac | |
|---|---|
| Puno ime | Abdurezak Hivzi Bjelavac |
| Rođenje | 8. lipnja 1886. Mostar |
| Smrt | 25. veljače 1972. Zagreb |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Književne vrste | pripovijetka, drama, roman |
Abdurezak Hivzi Bjelevac (Hifzo Bjelovac) (Mostar, 8. lipnja 1886. - Zagreb, 25. veljače 1972.), hrvatski i bosanskohercegovački književnik, publicist, prevoditelj i novinar.
Sadržaj |
[uredi] Životopis
Školovao se je u Mostaru gdje završava trgovačku školu i Galata-saraju u Carigradu gdje polazi srednju školu od 1902. godine do 1906. godine a financijsko-ekonomski tečaj završava u Grazu. Radio je kao knjigovođa i činovnik u mnogim mjestima u BiH. Početkom 1930.-tih seli u Beograd gdje radi u Presbirou a potom kao ataše za tisak u Carigradu i Ankari. Umirovljen je 1937. godine a od 1941. godine do smrti živi u Zagrebu gdje dolazi nakon što je protjeran iz Beograda kao Hrvat muslimanske vjere.[1] Preko Društva hrvatskih književnika 1952. godine dobiva mirovinu.[1]
[uredi] Književno stvaralaštvo
Bjelevac je surađivao novinarskim prilozima u svim važnijim jugoslavenskim novinama između dvaju svjetskih ratova te uređivao časopise Novi vijek i Behar. Pisao je pripovijetke, drame i romane o životu bosanskohercegovačkih muslimana, u kojima prikazuje tradicijski svijet koji iščezava u sudaru sa zapadnjačkom civilizacijom. Za vrijeme NDH objavljuje: romansiranu biografiju Muhamed (1942.), Istambul, grad na obalama Mramorskog mora (1944.), Carica Azher, pjesma iz Irana (1944.). Povjereno mu je izdavanje hrvatske publikacije na turskom jeziku Dogu ve bati (Istok i Zapad) koja je bila namijenjena iseljenicima u Turskoj.[1] Javlja se i pripovijetkama surađuje u Hrvatskom narodu i Novoj Hrvatskoj. Nakon sloma NDH progonjen je od novih vlasti i više ne objavljuje već povremeno prevodi turske pjesnike.[1] Njegov najbolji roman je Minka.[2] U njemu je lirski opisao jednu bogatu hercegovačku obitelj s kojom se bio povlačio po sudu.[2] Zbog ovog romana čitateljstvo ga je prozvalo bosanskim Pierom Lottijem.[2]
[uredi] Djela
- Sličice i profili,
- Minka (prvo se zvao Izčaureni leptiri[2]), roman, Zabavna biblioteka, Zagreb, 1927.
- Ana Zolotti,
- Pod drugim suncem, roman
- Na kraju,
- Zidanje sretnog doma,
- Muhamed, Zagreb, 1942.
- Istambul, grad na obalama Mramorskog mora, Zagreb, 1944.
- Carica Azher, pjesma iz Irana, Zagreb, 1944.
- Rene Logotetides, roman
[uredi] Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Tko je tko u NDH Hrvatska 1941.–1945., Minerva, Zagreb, 1997., ISBN 953-6377-03-9, str. 38-39.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 Salih Alić: Kratak pregled hrvatske muslimanske književnosti u BiH
