Acre (federalna brazilska država)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Acre
Bandeira do Acre.svg
zastava države Acre
Brasao Acre.png
grb države Acre
Položaj države Acre u Brazilu
Vidi sve države Brazila
Glavni grad Rio Branco
Najveći grad Rio Branco
Površina 152 522 km²
Stanovništvo
  - Ukupno
  - Gustoća

557 526
3,7 stanovnika/km²
Guverner Jorge Viana
Vremenska zona GMT -5
ISO 3166-2 BR-AC
Acre

Acre je jedna od 26 brazilskih država na zapadu bazena Amazone, uz granicu sa Peruom i Bolivijom. Prostire se na preko 150,000 tisuća četvornih kilometara, i gotovo je čitava prekrivena tropskom kišnom šumom (selvas) i rijetko naseljena; 557,226 stanovnika (2000.). Gotovo čitavo stanovništvo koncentrirano je oko dva grada: Rio Branco i Cruzeiro do Sul. Ona je dva puta veća od Austrije, i dvije trećine se nalazi na visini između 200 i 300 metara nad morem. Na planinskom lancu Serra da Contamana najviši je vrh visok 609 metara. Klima je vlažna i zemlja bogata tropskim drvećem, a ekonomski je najvažnije Hevea Brasiliensi ("seringueiras") od čijega soka sakupljači -'seringueiros' prave sirovinu za proizvodnju gume. Najvažniji lokaliteti ovoga drveta nalaze se u Acri uz rijeku Purus.

Luiz Galvez Rodrigues de Arias predvodi 1899.-1900. ekspediciju na područje Acre radi kontrole koju je htjela i Bolivija, te se 14. 7. 1899. proglasio i predsjednikom republike Acre, koja je skončala u ožujku 1900. Acre ipak postaje dio Bolivije sve do 1903., a nakon secesionističkog rata proglašava se (1904.) brazilskim teritorijem.

Općine (municipios)[uredi VE | uredi]

Država Acre sastoji se od 22 općine: Acrelândia; Assis Brasil; Brasiléia; Bujari; Capixaba; Cruzeiro do Sul; Epitaciolândia; Feijó; Jordão; Mâncio Lima; Manoel Urbano; Marechal Thaumaturgo; Plácido de Castro; Porto Acre; Porto Walter; Rio Branco; Rodrigues Alves; Santa Rosa do Purus; Sena Madureira; Senador Guiomard; Tarauacá; Xapuri.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Domorodačko indijansko stanovništvo, poglavito Panoan-govornici, locirano je uz doline rijeka gdje mnogi žive po rezervatima. Glavne skupine su Jaminawa, Ashaninka, Shanenawa, Katukina, Yawanawá, Nukini, Arara, i Poyanawa. Oni su danas pod velikim utjecajem brazilskog društva, a neki rade i kao sakupljači gume.

Popis domorodačkih plemena[uredi VE | uredi]

Amawáka, Amena-Diapá, Amoeca, Arara (Panoan), Araráwa, Iawano (Iawavo), Kampa, Kanamari, Kapanawa, Kapechene, Katianá, Katukina do Acre (Wanináwa, Shanenawa), Katukinarú, Kaxinawá, Kontanawa, Koronáwa, Kujijener, Kulina, Kuria, Kuyanawa, Mainãna, Mainawa, Manitenéri, Marinawa, Mastanáua, Maxinéri, Nukuini, Pakanawa, Papavô, Poyanawa, Remo, Runanawa, Sakuya, Simarunan, Sumaniry, Tawarí, Tukurina, Tuxináwa, Xanináwa, Xanindaua, Xipináwa, Yaminawa, Yauavó, Yauei, Yawanawá, Yunbanáwa, Yura.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]