Afganistan
Izvor: Wikipedija
|
د افغانستان اسلامي دولت دولت اسلامی افغانستان Da Afghanistan Islami Dawlat Dawlat-e Eslami-e Afghanestan |
|||||
|---|---|---|---|---|---|
|
|||||
| Himna Sououd-e-Melli |
|||||
 |
|||||
| Glavni grad | Kabul | ||||
| Službeni jezik | perzijski (u Afganistanu dari) i paštu | ||||
| Vlada | |||||
| - Predsjednik | Hamid Karzai | ||||
| - Predsjednik Vlade | Hamid Karzai | ||||
| Neovisnost | Od Ujedinjenog Kraljevstva 1919. |
||||
| Površina | 40. po veličini | ||||
| - ukupno | 647.500 km² | ||||
| - % vode | 0 % | ||||
| Stanovništvo | 38. po veličini | ||||
| - ukupno (2002) | 28.717.213 | ||||
| - gustoća | 43/km² | ||||
| Valuta | afghani (100 pula) | ||||
| Pozivni broj | 93 | ||||
| Vremenska zona | UTC +4:30 | ||||
| Internetski nastavak | .af | ||||
Afganistan (službeni naziv Islamska Republika Afganistan) je kontinentalna država u središnjoj Aziji. Na zapadu graniči s Iranom, na sjeveru s Turkmenistanom, Uzbekistanom i Tadžikistanom, na krajnjem istoku s Kinom, na istoku i jugu s Pakistanom. Afganistan je jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
U doba velikih kolonijalnih sila (18. i 19. st.), na području Azije Afganistan je bio tampon zona između utjecaja Rusije i Ujedinjenog Kraljevstva.
1979. Sovjetski Savez pokreće invaziju Afganistana nakon sukoba koji su započeli državnim udarom najprije Sardara Mohammeda Daouda a kasnije komunističke Demokratske Narodne Stranke Afganistana. Nakon međunarodnih pritisaka, učestalih napada Mudžahedina (treniranih od strane SAD) te gubitka od oko 15 000 vojnika, Sovjetski se Savez povlači deset godina kasnije, 1989. (više na sovjetska invazija Afganistana).
Nakon sovjetskog povlačenja Mudžahedini ruše s vlasti afganistanskog komunističkog predsjednika Nadžibulaha i osvajaju Kabul. Uz kompromis, vođe mudžahedina, Uzbek Abdul Rashid Dostum i Tadžik Ahmad Shah Massoud postavljaju Burhanuddin Rabbanija kao predsjednika 1993.
1994. pojavljuju se Talibani, dotad nepoznata frakcija mudžahedina koja sebe identificira kao vjerske učenike. Oni ubrzo započinju svoje širenje iz susjednog Pakistana u smjeru Kabula i time afganistanski građanski rat. Talibani postižu brze uspjehe u borbi čiji je cilj uspostavljanje krutog islamskog zakona u zemlji. Uz pomoć sukoba između samih bivših protu-sovjetskih mudžahedina, Talibani osvajaju u rujnu 1996. Kabul. Rabbani, Massoud i Dostum povlače se na sjever u tzv. Sjeverni savez, protutalibanski savez etničkih Uzbeka, Tadžika i Hazara. Nastavkom talibanske ofenzive, ovom je savezu krajem 90-tih ostao samo mali, sjeverni dio Afganistana.
Talibanski režim odmah nakon osvajanja Kabula nameće islamski fundamentalistički poredak građanima pod svojom kontrolom. Islamski zakoni najteže pogađaju žene, koje su prisiljene oblačiti burke te im je zabranjeno pohađati školu. Nerijetka je i smrtna kazna. 1998. nakon terorističkih napada na američka veleposlanstva u Africi, SAD napada nekoliko kampova za obuku terorista al-Qaide u Afganistanu krstarećim projektilima. Naime, talibanski režim pružao je utočište toj organizaciji čiji su članovi veterani rata protiv Sovjeta, kao i njezinom čelniku Osama bin Ladenu.
9. rujna 2001. protalibanski bombaši samoubojice ubijaju vođu Sjeverne Alijanse Ahmada Shah Massouda, dok se dva dana kasnije događaju Napadi 11. rujna.
Sjedinjene Američke Države 7. listopada 2001. kao odgovor na terorističke napade od 11. rujna pokreću tzv. Rat protiv terorizma zračnim udarima na ciljeve talibanskog režima i logore za obuku al-Qaide, globalne terorističke mreže Osame bin Ladena. Uz pomoć oporbene Sjeverne Alijanse uspjele su srušiti talibanski režim i istjerati većinu terorista iz zemlje. Preživjeli Talibani i teroristi bježe u planine na jugu zemlje i pokreću tihi gerilski rat.
Nakon talibanskog povlačenja u gerilu država dolazi pod okupaciju SAD-a i međunarodnih snaga ISAF-a. Članovi Sjeverne Alijanse ulaze u novu afganistansku vojsku te izabire se novi predsjednik, Hamid Karzai.
[uredi] Oblik vlasti
Nakon pada talibanske vlasti je u Afganistanu osnovana predsjednička republika. Predsjednik ima vrhovnu vlast i bira se na općim izborima. Prvog predsjednika je 2002. izabrala tradicionalna plemenska skupština Loya Jirga.
[uredi] Zemljopis
Afganistan je kontinentski zatvorena država (bez izlaza na more) u srednjoj Aziji. Reljef je pretežno planinski. Najveći dio države obuhvaća planinski lanac Hindukuš. Prema istoku se nastavlja na planinski lanac Karakorum, a prema sjeveru na Pamir. Najviši vrh je Nowshak visok 7485 m. Najvažniji prijevoji su Khyber (povezuje Kabul s Pakistanom) i Salang (povezuje Kabul sa sjevernim Afganistanom). Ispod prijevoja Salang prolazi najviši cestovni tunel na svijetu. Na jugu je pustinjska visoravan Rigestan.
Afganistan nema mnogo rijeka. Najvažnije su rijeke Kabul koja protječe kroz glavni grad i ulijeva se u Ind, Helmand na jugozapadu i rijeka Pjandž koja protječe granicom Afganistana s Uzbekistanom i Tadžikistanom i ulijeva se u Amu-Darju.
Klima je većinom kontinentalna zbog velike udaljenosti od mora. Količina padalina je relativno mala. Temperature nisu visoke zbog velike nadmorske visine. Na jugu se nalazi pustinja Rigestan.
Kabul je glavni i najveći grad. Ostali veći gradovi su Kandahar, Herat i Mazari Sharif.
[uredi] Stanovništvo
Afganistan ima mnogo raznih etničkih grupa. Veći dio stanovništva Afganistana čine Paštuni ili Afgani. Ima mnogo Tadžika, Hazara, Uzbeka i Turkmena, posebno na sjeveru zemlje. Preko 99% stanovništva su muslimani (islam je državna religija).
Gustoća naseljenosti nije velika. Najgušće su naseljene planinske doline, posebno na jugoistoku i sjeveru.
[uredi] Etničke grupe
Detaljniji članak o ovoj temi: Etničke grupe Afganistana
[uredi] Gospodarstvo
Gospodarstvo je vrlo slabo razvijeno i Afganistan spada među najsiromašnije države svijeta. Većina stanovništva (preko 70%) se bavi poljoprivredom iako je obradivo samo 12% površine. Poljoprivreda je primitivna, uzgaja se pšenica, kukuruz i krumpir. Stočarstvo je vrlo značajno za prehranu stanovništva i izvoz (posebno vune). Najviše se uzgajaju ovce i koze. Proizvodnja predmeta od vune (posebno tepiha) spada među tradicionalno najvažnije gospodarske grane. Glavnina gospodarske dobiti otpada na ilegalan uzgoj maka od kojeg se proizvodi droga (afganistanska vlada ne kontrolira veći dio države i mnogi lokalni gospodari se financiraju proizvodnjom droge).
Industrija je izrazito skromna. Najvažnija je tekstilna industrija (tradicionalna proizvodnja tepiha i krzna). Afganistan ima mnogo rudnih bogatstava koja se slabo koriste zbog teške dostupnosti i loše infrastrukture. Postoje nalazišta zemnog plina, ugljena, željeza, srebra i bakra.
[uredi] Promet
Cestovni promet je vrlo slabo razvijen zbog siromaštva, ratova i nepovoljnog planinskog reljefa. Većina cesta je građena za vrijeme sovjetske okupacije, a mnoge su uništene za vrijeme rata. Sagrađene su ceste preko planinskih prijevoja koje povezuju najveće gradove i Kabul s Pakistanom. Značajna je cesta preko prijevoja Salang na kojoj postoji najviši cestovni tunel na svijetu (na 3400 m nadmorske visine).
Afganistan ima 25 km željezničkih pruga koje povezuju pogranične gradove sa susjednim državama (Herat s Iranom, Towraghondi s Turkmenistanom i Termez s Uzbekistanom). Postoji pruga iz Pakistana do granice na prijevoju Khyber i planira se produžiti do Kabula.
Riječne luke Shir Khan i Kheyrabad na rijeci Pjandž su značajne za međunarodni promet (povezuju se s rijekom Amu-Darjom i dalje prema Uzbekistanu i Turkmenistanu).
[uredi] Znamenitosti
Najpoznatija afganistanska znamenitost su ostaci kipova Bude u Bamiyanu koje su talibani uništili 2001., a prije su bili najveći kipovi Bude na svijetu. Afganistan ima više islamskih hodočasničkih centara (Velika džamija u Heratu, Plava džamija u Mazari Sharifu, džamija Kherqua Sharif u Kandaharu). Značajni su ostaci prijestolnice države Gaznavida u gradu Ghazni. U Kabulu postoje ostaci tvrđave i kraljevske palače.
[uredi] Vanjske poveznice
|
||||||||||||||
|
|||||||
.svg){kind=small}
|
||||||||||||||||
