Afrički rog

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Države Afričkog roga.
Rog Afrike viđen iz NASA-inog Space Shuttlea u svibnju 1993. Narančaste i preplanule boje na slici pokazuju raširenost aridne i semiaridne klime.

Afrički rog (ili Somalijski poluotok), poluotok u Istočnoj Africi koji strši u Arapsko more i leži duž južne strane Adenskog zaljeva. On je najistočniji dio afričkog kontinenta, a ime je dobio zbog sličnosti s nosorogovim rogom.

Termin Afrički rog se odnosi na veću regiju koja obuhvaća republike Džibuti, Etiopiju, Eritreju i Somaliju,[1][2] te se kao takav prostire na približno 2,000,000 km² na kojem živi 86.5 milijuna stanovnika.

Velika Somalija je nacionalistička težnja za stvaranjem ujedinjene somalske države na Afričkom rogu. Veliku Somaliju bi činile nekadašnje i sadašnje države koje su označene kao pet točaka zvijezde na nacionalnoj zastavi Somalije od nezavisnosti zemlje: bivše britanske i talijanske kolonije u današnjoj Somaliji, bivši francuski Somaliland (sada Džibuti), Ogaden u Etiopiji i Sjeveroistočna provincija u Keniji.

Geografija i klima[uredi VE | uredi]

Afrički rog je aridna regija gotovo jednako udaljena od ekvatora i rakove obratnice.

Socotra je maleni otok u Indijskom oceanu blizu somalijske obale, koji se smatra dijelom Afrike. Površine je 3,600 kvadratnih km, a pripada Jemenu, najjužnijoj zemlji na Arapskom poluotoku.

Povijest[uredi VE | uredi]

Stara povijest[uredi VE | uredi]

Kraljevstvo Aksum bilo je smješteno u Etiopiji, Eritreji i Jemenu, a postojalo je između 3. i 11. stoljeća. Zbog strateškog položaja Roga Afrike, kraljevstvo je tijekom prošlosti ograničavalo pristup Crvenom moru.

Tijekom starog vijeka regija je bila izvor bioloških resursa. Stari Egipćani, Grci i Rimljani slali su ekspedicije u regiju radi tamjana, smirne, zmajeve krvi i cinobera, slijedivši Put tamjana. Zbog velikog bogatstva mirodijama Rimljani su tu regiju nazivali Regio Aromatica.

Moderna povijest[uredi VE | uredi]

Rog Afrike je regija koja se neprestano nalazi u krizi. Etiopija zauzima najveći dio Afričkog roga, a u njoj živi oko 85% stanovništva tog područja. Etiopska povijest je jako označena sukobima između muslimana i kršćana zbog resursa i prostora za življenje, jednako kao i između nacionalizma i marksizma-lenjinizma u modernim vremenima. Ostatak regije također se suočava s neprekidnim ratovima. Posljedica građanskog rata koji je 1977. izbio u Somaliji jest nefunkcionirajuća nacionalna vlast od 1991. godine. Sukobi su se također pojavili u Džibutiju i Eritreji.

Regija je redovno pod udarom prirodnih katastrofa kao što su suše (Etiopija) ili poplave (Somalija) koje posebice teško pogađaju ruralna područja. Posljedica toga je jedna od najviših razina neuhranjenosti u svijetu, pa se u regiji neprestano pojavljuju velike humanitarne krize. Između 1982. i 1992. godine na Afričkom rogu je umrlo oko dva milijuna ljudi zbog rata i gladi.

Rog Afrike je od 2002. godine glavni fokus pozornosti SAD-a, Francuske, Njemačke i jedanaest afričkih nacija koje se odnose na rat protiv terorizma.

Kultura i etnicitet[uredi VE | uredi]

Zemlje na Afričkome rogu međusobno su kulturno povezane i mnogo su bliže Arabiji nego ostatku Afrike. Lokalni ljudi su dugo vremena koristili plug za obrađivanju zemlje, a kao domaće životinje su čuvali arapske jednogrbe deve. Neke važne etnolingvističke grupe na Afričkom rogu su:

Ekonomija[uredi VE | uredi]

Države regije ovise obilato o nekoliko ključnih izvoznih proizvoda: Etiopija: kava čini 80% ukupnog izvoza. Somalija: banane i stoka čine preko 50% ukupnog izvoza.

Ekologija[uredi VE | uredi]

Grevyjeva zebra (Equus grevyi)

Afrički rog je UNESCO-ova vruća točka biodiverziteta, te jedna od dvije u potpunosti aridne. Usprkos svemu Rog Afrike jako pati od prekomjerne ispaše, pa je ostalo još samo 5% njegova izvornog habitata. Druga velika prijetnja na otoku Socotri je razvitak infrastrukture.

Fauna[uredi VE | uredi]

Na Afričkome rogu je pronađeno 220 vrsta sisavaca. Među ugroženim vrstama te regije nalazi se nekoliko antilopa poput beire, dibataga, srebrnog dikdika i Spekeove gazele. Ostale značajne vrste uključuju somalskog divljeg konja, pustinjsku bradavičastu svinju, hamadrijase, somalskog pigmejskog gerbila, amodila i Spekeovog pektinatora. Grevyjeva zebra je jedinstveni divlji konj u regiji.

Neke važne vrste ptica na Rogu jesu Bulo Burti boubou, zlatnokrila zimovka, Warsangli linnet i džibutski frankolin.

Na Afričkom rogu nalazi se više endemičnih gmazova nego bilogdje u Africi. Od oko 90 vrsta preko 285 je pronađeno isključivo ondje. Među endemičnim rodovima gmazova spadaju Haackgreerius, Haemodracon, Ditypophis, Pachycalamus i Aeluroglena. Polovica tih rodova su jedinstvene za otok Socotru. Vodozemci su za razliku od gmazova slabo zastupljeni u regiji.

Na području Afričkog roga nalazi se oko 100 vrsta slatkovodnih riba, a otprilike njih 10 su endemične. Među endemičnim vrstama nalaze se spiljski stanovnici somalska slijepa kopljača i somalska spiljska riba.

Flora[uredi VE | uredi]

Procjenjuje se da se na Afričkom rogu nalazi 5,000 vrsta vaskularnih biljaka od kojih je polovica endemična. Endemizam je najrazvijeniji na Socotri i sjevernoj Somaliji. Regija ima dvije endemične biljne obitelji: Barbeyaceae i Dirachmaceae. Među ostalim značajnim vrstama spada stablo krastavca koje živi jedino na Socotri, Bankoualéova palma, jeheb orah i somalska ciklama.

Više informacija[uredi VE | uredi]

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. Michael Hodd, East Africa Handbook, 7th Edition, (Passport Books: 2002), p. 21
  2. Encyclopaedia Britannica, inc, Jacob E. Safra, The New Encyclopaedia Britannica, (Encyclopaedia Britannica: 2002), p.61

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]