Agaj (narod)
| Agaj |
|---|
| Ukupno pripadnika |
| 809.000 |
| Značajna područja naseljavanja |
Narod Agaj (geez: አገው) je naziv za afričku entičku skupinu iz Etiopije i južne Eritreje
Sadržaj |
Povijest [uredi]
Narod Agaj se prvi put spominje u spisu bizantskog zemljopisca Kozme Indikoplevsta Monumentum Adulitanum iz 6.stoljeća, u kojem je Kozma opisao neke aksumske napise na zahtjev aksumitskog kralja.
On je sa aksumskog natpisa iz 3.stoljećaa, naveo narod "Athagaus" (ili Athagaous), a to je možda značilo Ad Agaus, što bi značilo "sinovi [1] od Agaja." [2] Athagaous se spominju kao narod koje je pokorio nepoznati kralj.[3]
Ime Agaj se kasnije spominje u natpisu iz 4.stoljećaa aksumskog kralja Ezana[2] i kralja Kaleba iz 6.stoljećaa. Na temelju tih spisa, dio povjeničara prigrlio je teoriju, koji su prvi iznjeli Edward Ullendorff i Carlo Conti-Rossini, da su strari Agajci živjeli daleko sjevernije na Etiopskoj visoravni, ali su ili protjerani ili asimilirali od semitskih - Tigranja i Amharaca.[4] Kozma Indikoplevst u svom kasnijem spisu "Krišćanska topografija", navodi da glavni trgovački put za zlato vodi preko kraja "Agaj" U Etiopiji.[2]
Agajci su imali vlastitu kneževinu na jugu Etiopske visoravni na platou Tigraja od 3.stoljeća do 6.stoljećaa. Od 6.stoljećaa počeli su utjecaji kršćanstva i judaizma, tako da su u 10.stoljećau počele borbe između sjevero-zapadnih agajaca koji su prigrlili judaizam "Falaša" i istočnih agajaca koji su pak preferirali kršćanstvo. Agajci su se uspjeli do vladarskih pozicija u Etiopiji, za vrijeme Dinastije Zagaj od oko 1137. do 1270.. Čak je i ime dinastije derivat fraze na geezu Ze-agaj, koja je značila "Agaj", a odnosila se na narod Agaj.
Agajci danas žive raspršeni u velikom broju enklava između brojnijih Amharaca, kao pleme Bilin oko grada Keren u Eritreji, kao plemena Kemant i Kuara, sjeverno od jezera Tana oko grada Gondara u Regiji Amhara, brojne skupine žive južno od jezera Tana u Zoni Agaj Avi. Puno Agajaca živi oko grada Sokota blizu granice sa Regijom Tigraj.
Jezici [uredi]
Agajci govore agajski jezik, koji je dio kušitske grane afro-azijske jezične obitelji. Mnogi Agajci govore amharski i tigrinju koji su također afro-azijski jezici, ali dio semitske grane.
Agajske podgrupe [uredi]
- Sjeverni Agajci, poznati kao pleme Bilin (oko grada Keren, Eritreja)
- Zapadni Agajci, poznati kao plemena Kemant i Kuara (sjeverno od jezera Tana oko grada Gondara)
- Istočni Agajci, poznati kao Kamir i Kamta (u Lasti oko grada Lalibela)
- Južni Agajci, poznati kao pleme Avija (južno od jezera Tana)
Jedan manji dio Agajaca - iz skupine Falashe je 1990 emigrirao u Izrael.
Povezani članci [uredi]
Izvori [uredi]
- ↑ Herausgegeben von Uhlig, Siegbert, Encyclopaedia Aethiopica: A-C. Wiesbaden:Harrassowitz Verlag, 2003. str. 117
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Herausgegeben von Uhlig, Siegbert. Encyclopaedia: A-C. str. 142.
- ↑ Munro-Hay, Stuart. Aksum: An African Civilization of Late Antiquity (Edinburgh: University Press, 1991), str. 187
- ↑ Taddesse Tamrat, Church and State in Ethiopia (1270 - 1527) (Oxford: Clarendon Press, 1972), str. 26.
