Agaw
| Agaw | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Ukupno pripadnika | ||||||
| Značajna područja naseljavanja | ||||||
| Afrički rog | ||||||
| ||||||
| Jezik | ||||||
| agaw | ||||||
| Vjera | ||||||
| Etiopska pravoslavna tevahedo Crkva • Eritrejska pravoslavna tevahedo Crkva • Katoličanstvo • Protestantizam • Poganstvo • Judaizam • Islam |
Agaw (geez: አገው) je naziv za afričku entičku skupinu iz Etiopije i južne Eritreje.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Narod Agaw se prvi put spominje u spisu bizantskog zemljopisca Kozme Indikoplevsta Monumentum Adulitanum iz 6.stoljeća, u kojem je Kozma opisao neke aksumske napise na zahtjev aksumitskog kralja.
On je s aksumskog natpisa iz 3.stoljećaa, naveo narod "Athagaus" (ili Athagaous), a to je možda značilo Ad Agaus, što bi značilo "sinovi[3] od Agawa."[4] Athagaous se spominju kao narod koje je pokorio nepoznati kralj.[5]
Ime Agaw se kasnije spominje u natpisu iz 4.stoljećaa aksumskog kralja Ezane[4] i kralja Kaleba iz 6.stoljećaa. Na temelju tih spisa, dio povjeničara prigrlio je teoriju, koji su prvi iznijeli Edward Ullendorff i Carlo Conti-Rossini, da su strari Agawi živjeli daleko sjevernije na Etiopskoj visoravni, ali su ili protjerani ili asimilirali od semitskih - Tigrinja i Amharaca.[6] Kozma Indikoplevst u svom kasnijem spisu "Krišćanska topografija", navodi da glavni trgovački put za zlato vodi preko kraja "Agaw" U Etiopiji.[4]
Agawi su imali vlastitu kneževinu na jugu Etiopske visoravni na platou Tigraja od 3.stoljeća do 6.stoljećaa. Od 6.stoljećaa počeli su utjecaji kršćanstva i judaizma, tako da su u 10.stoljećau počele borbe između sjevero-zapadnih agawaca koji su prigrlili judaizam "Falaša" i istočnih agawaca koji su pak preferirali kršćanstvo. Agawi su se uspjeli do vladarskih pozicija u Etiopiji, za vrijeme Dinastije Zagwe od oko 1137. do 1270. Čak je i ime dinastije derivat fraze na geezu Ze-agaw, koja je značila "Agaw", a odnosila se na narod Agaw.
Agawi danas žive raspršeni u velikom broju enklava između brojnijih Amharaca, kao pleme Bilin oko grada Keren u Eritreji, kao plemena Qemant i Quara, sjeverno od jezera Tana oko grada Gondara u Regiji Amhara, brojne skupine žive južno od jezera Tana u Zoni Agew Awi. Puno Agawa živi oko grada Sokota blizu granice s Regijom Tigraj.
Jezici[uredi | uredi kôd]
Agawi govore agawski jezik, koji je dio kušitske grane afro-azijske jezične obitelji. Mnogi Agawi govore amharski i tigrinju koji su također afro-azijski jezici, ali dio semitske grane.
Agawske podgrupe[uredi | uredi kôd]
- Sjeverni Agawi, poznati kao pleme Bilen (oko grada Keren, Eritreja)
- Zapadni Agawi, poznati kao plemena Qemant i Quara (sjeverno od jezera Tana oko grada Gondara)
- Istočni Agawi, poznati kao Kamir i Xamta (u Lasti oko grada Lalibela)
- Južni Agajci, poznati kao pleme Awi (južno od jezera Tana)
Jedan manji dio Agawa - iz skupine Beta Israel ili Falasha je 1990. emigrirao u Izrael.
Povezani članci[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Awi. Joshua Project. Venture Center. Pristupljeno 28. siječnja 2013.
- ↑ Bilen. Joshua Project. Venture Center. Pristupljeno 28. siječnja 2013.
- ↑ Herausgegeben von Uhlig, Siegbert, Encyclopaedia Aethiopica: A-C. Wiesbaden:Harrassowitz Verlag, 2003. str. 117
- ↑ a b c Herausgegeben von Uhlig, Siegbert. Encyclopaedia: A-C. str. 142.
- ↑ Munro-Hay, Stuart. Aksum: An African Civilization of Late Antiquity (Edinburgh: University Press, 1991), str. 187
- ↑ Taddesse Tamrat, Church and State in Ethiopia (1270 - 1527) (Oxford: Clarendon Press, 1972), str. 26.