Agnosticizam
Agnosticizam je uvjerenje u nemogućnost objektivne spoznaje o postojanju Boga.
Za razliku od ateizma ne kaže da Boga ili Smisla nema, već da on možda i postoji, ali ga na ovom stupnju razvoja ne možemo dokučiti. Agnosticizam je negdje na pola puta između teizma i ateizma: s jedne strane nije opterećen vjerskim dogmama, a s druge strane nije ograničen isključivošću ateizma pošto dopušta mogućnost da ipak postoji neki viši entitet nego što je to čovjek.
Točnije, agnosticizam smatra u strožoj varijanti smisao postojanja ili nepostojanja višeg bića (npr. Boga) neobjašnjivim ili čak za život nevažnim, u kojem slučaju se označava kao ignosticizam, tj. apatični agnosticizam ili apateizam. Ignosticizam, kao jači oblik, tvrdi, kako nema jednoznačne definicije pojma "Bog". Za razliku od ateizma, ovaj oblik zamjera ateistima jer prihvaćaju kako "Bog ne postoji", bez kritičnog razmatranja pojma.
Etimologija
Pojam agnostik (grčki α- a-, bez + γνώσις gnōsis, znanje) upotrijebio je Thomas Henry Huxley u govoru na sastanku Metafizičkog društva 1876. godine kako bi opisao svoju filozofiju koja odbija sve tvrdnje o duhovnom ili mističnom znanju. Vođe rane kršćanske crkve koistili su se grčkom rječju gnosis (znanje) kako bi opisali “duhovno znanje”. Agnosticizam ne treba miješati s religijskim stavovima koji se opiru drevnom religijskom pokretu gnosticizmu; Huxley je pojam koristio u širem, apstraktnijem smislu. Huxley je definirao agnosticizam ne kao vjeru već kao metodu skeptičnog ispitivanja temeljenog na dokazima.
Nedovršeni članak Agnosticizam koji govori o religiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
