Akant

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Akant
Acanthus hungaricus
Acanthus hungaricus
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Lamiales
Porodica: Acanthaceae
Rod: Acanthus
L.
Područje života

Akant (Acanthus, L.), u našim krajevima zvan i kao tratorak, popanak, medvjeđa stopa, primog, matruna, je rod od 30 trajnih zeljastih biljaka iz porodice primozi - Acanthaceae. Raste po Sredozemlju i Aziji.

Opis[uredi VE | uredi]

Akant ima oštro izrezane rebraste listove i cvjetove (bijele, ružičaste ili ljubičaste) koji su skupljeni u debeli vršni klas. Kod nas rastu dvije vrste: Acanthus ongifolius i Acanthus mollis. Visina biljaka varira od 40 cm do preko 2 m.

Porijeklo imena[uredi VE | uredi]

Akant svoj latinski naziv (Acanthus) vuče iz grčkog(ακανθος: trnovit). Naime, prema drevnom grčkom mitu, Akanta je bila nimfa u koju se zaljubio Apolon. On ju je htio ugrabiti, ali ona se opirala i noktima mu isparala lice, te ju je Apolon za osvetu pretvorio u bodljikavu biljku.

Izabrane vrste[uredi VE | uredi]

Kultiviranje i uporaba[uredi VE | uredi]

Acanthus mollis u cvatu, na brdu Palatinu u Rimu.

Akant se sadi kao ukrasna biljka za uljepšanje vrtova. Zbog ljekovitih sastojaka nekad se upotrebljavao protiv crijevnih upala, osipa, uboda pauka i kao lijek protiv tuberkuloze.

Od kultiviranih vrsta koje se sade kao ukrasno bilje valja spomenuti Acanthus mollis koji ima velike, nazubljene listove, duge do 80 cm, zelenkasto-smeđe boje, koji se sjaje na gornjoj strani, i bijelo-crvenkaste cvjetove. Cvate od svibnja do srpnja. Akant traži sjenovito i svježe mjesto s dosta vlage i dobrom drenažom, ne podnosi mraz i niske temperature. Sadi se, ovisno o vrsti, u proljeće ili u doba sjetve.

Akant u arhitekturi[uredi VE | uredi]

Trnovito akantovo lišće je čest dekorativni element u drevnoj Grčkoj arhitekturi (korintski red), kao i kasnijem Rimskom Carstvu (kompozitni red).