Aktinobakterije

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Aktinobakterije
Bakterije Actinomyces israelii snimljene uz pomoć skenirajućeg elektronskog mikroskopa
Bakterije Actinomyces israelii snimljene uz pomoć skenirajućeg elektronskog mikroskopa
Status zaštite
Sistematika
Domena: Bacteria
Koljeno: Actinobacteria
Margulis
Područje života
Podrazredi/redovi

Aktinobakterije (Actinobacteria) je grupa gram-pozitivnih bakterija sa visokim G+C udjelom.[1][2] Ove bakterije mogu živjeti na kopnu i u vodi.[3]

Predložena su dva načina klasifikacije: regulator uzimanja željeza[4] i analiza sintetaze glutamina.[5]

Svojstva[uredi VE | uredi]

Ove bakterije žive u tlu, slatkoj i slanoj vodi, te igraju značajnu ulogu u raspadanju organskih materijala, kao što su celuloza i hitin, pa stoga predstaljaju značajnu kariku u ugljikovom ciklusu. Oni opskrbljuju tlo s hranjivim tvarima i igraju važnu ulogu u nastanku humusa.

Druge vrste žive u biljkama i životinjama, a neke od njih su patogene, kao npr. rodovi Mycobacterium, Corynebacterium, Nocardia i Rhodococcus te nekoliko vrsta iz roda Streptomyces.

Aktinobakterije su poznati kao sekundarni proizvođači metabolita i stoga su zanimljivi za farmakologiju i od komenrcijalnog su interesa. Selman Waksman je 1940. otkrio da bakterije iz tla, koje je on proučavao, proizvodile aktinomicin, zbog čega je 1952. dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu. Od tada je otkriveno na stotine prirodnih antibiotika u terestričkim organizmima, posebno iz roda Streptomyces.

Neke aktinobakterije stvaraju granajuće filamente, koji donekle sliče micelijima posve nesrodnih gljiva, zbog čega su prvotno bili klasificirani pod Actinomycetes. Većinom su aerobne, no nekoliko njih, kao što je Actinomyces israelii, mogu rasti u anaerobnim uvjetima. Za razliku od bakterija iz koljena Firmicutes, druge glavne grupe gram-pozitivnih bakterija, aktinobakterije imaju DNA s visokim G+C udjelom a neke vrste proizvode vanjske spore.

Neke od ovih bakterija su odgovorne za neobičan miris tla nakon kiše, i to uglavnom u područjima s toplijom klimom.[6]

Rodovi[uredi VE | uredi]

Većina aktinobakterija od medicinskog i ekonomskog interesa su u podrazredu Actinobacteridae, u redu Actinomycetales. Iako su mnoge od ovih bakterija uzročnici bolesti, Streptomyces su značajan izvor antibiotika.

Pored reda Actinomycetales, i rod Gardnerella je dosta istražen. Klasifikacija roda Gardnerella je sporna, pa je u MeSH katalozima nalazimo svrstane i u gram-pozitivne i u Gram-negativne bakterije.[7]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Ventura M, Canchaya C, Tauch A, et al. (September 2007). "Genomics of Actinobacteria: tracing the evolutionary history of an ancient phylum". Microbiol. Mol. Biol. Rev. 71 (3): 495–548.
  2. MB451 Actinobacteria lecture. pristupljeno 2008-11-21
  3. Servin JA, Herbold CW, Skophammer RG, Lake JA (January 2008). "Evidence excluding the root of the tree of life from the actinobacteria". Mol. Biol. Evol. 25 (1): 1–4.
  4. Santos CL, Vieira J, Tavares F, et al. (2008). "On the nature of fur evolution: a phylogenetic approach in Actinobacteria". BMC Evol. Biol. 8: 185.
  5. Hayward D, van Helden PD, Wiid IJ (2009). "Glutamine synthetase sequence evolution in the mycobacteria and their use as molecular markers for Actinobacteria speciation". BMC Evol. Biol. 9: 48.
  6. howstuffworks.com: What causes the smell after rain?
  7. MeSH Gardnerella