Akustika

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Japanski jezik [minato]

Akustika je znanost koja proučava zvuk. Zvuk se širi u longitudinalnim valovima, ali zvuk nije dio elektromagnetnog spektra, kao što su to svjetlosni ili radio valovi. Zvuk nastaje kada neka materija vibrira. Frekvencija tih vibracija mjeri se jedinicama koje se nazivaju herci (prema njemačkom fizičaru Heinrichu Rudolfu Hertzu koji je dao veliki fizikalni doprinos u elektromagnetizmu). Herci se označavaju oznakom Hz.

Pojam frekvencija odnosi se na broj titraja u sekundi, a varijacije u frekvenciji zvuka proizvode njegovu visinu, odnosno zvuk visokog ili niskog tonaliteta. Čovjekovo uho može čuti zvuk frekvencije između 16 i 20.000 Hz (podatak je valjan za djecu, s godinama sluh za visoke frekvencije slabi, pa je realan podatak 16 Hz - 16 kHz).

Osnovni pojmovi[uredi VE | uredi]

Titraj[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Titranje
Titraj je najjednostavnije mehaničko gibanje elastičnog tijela od točke mirovanja do lijeve i desne strane. Raspon od krajnje lijeve do krajnje desne točke tog gibanja zove se amplituda.

Ton[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Ton
Ako tijelo pravilno titra u određenom vremenskom intervalu (određenim brojem titraja u sekundi ili frekvencijom), dobijemo ton. Jedinica frekvencije Herc odgovara titraju po sekundi. Druga osobina tona je jačina ili intenzitet i ona se mjeri u decibelima. Čistih tonova u prirodi nema, ali se mogu umjetno stvoriti (glazbenom ugađalicom, glazbenim instrumentom ili elektro-akustičkim uređajem kao što je audiometar).

Zvuk[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Zvuk
Zvuk je ton koji osim jačine i frekvencije ima i boju. Boja nastaje zbirnim djelovanjem gornjih harmonijskih tonova (oni su kod raznih instrumenata različiti, pa zato i zvuče različito).

Šum[uredi VE | uredi]

Šum je zvuk pravilnog broja titraja, ali u konglomeratu s nizom nepravilnih zvučnih titraja. Jaku konglomeraciju šumova zovemo bukom.

Glas[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Glas
Glas je poseban oblik zvučnog impulsa. Čini ga osnovni ton i gornji harmonici grupirani u skupine formante (ima ih 5 od kojih su prva dva značajna). Frekvencijski raspon je od 80 do 7000 Hz, a najvažnije su govorne frekvencije od 500 do 3000 Hz.


P physics.png Nedovršeni članak Akustika koji govori o fizici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.