Albanci u Hrvatskoj
| Albanci u Hrvatskoj | |||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 |
|||||||||||||||
| Ukupno pripadnika | |||||||||||||||
| 17.513[1] | |||||||||||||||
| Značajna područja naseljavanja | |||||||||||||||
|
|||||||||||||||
| Jezik | |||||||||||||||
| hrvatski jezik - albanski jezik | |||||||||||||||
| Vjera | |||||||||||||||
| pretežito muslimani katolici |
Albanci u Hrvatskoj (albanski:Shqiptarët në Kroaci) su jedna od 22 priznate nacionalne manjine u Hrvatskoj. Prema posljednjemu popisu stanovništva iz 2011. godine u Hrvatskoj živi 17.513 Albanaca, od čega najviše u Gradu Zagrebu
Velikim dijelom su muslimani, no značajan je i broj katoličkih Albanaca. Katolički Albanci se tradicionalno bave zanimanjima kao što su zlatar, filigran i pekar.
Dio Albanaca u Hrvatskoj se pohrvatio još u 19. stoljeću, iako su zadržali zatvorenost i svoje narječje. To su Arbanasi, koji žive u istoimenoj četvrti grada Zadra, nekad samostalnim naseljem.
Sadržaj |
Kultura [uredi]
U Zagrebu pri Knjižnici i čitaonici "Bogdan Ogrizović" djeluje Središnja knjižnica Albanaca u Hrvatskoj.[2]
Povijest [uredi]
Albanci su u Hrvatsku došli u nekoliko razdoblja.
Dio je došao u hrvatske krajeve još za doba mletačke vlasti, jer su djelovi Hrvatske i Albanije bili pod vlašću Mletačke Republike. Tako su unutarnjim migracijama došle i albanske obitelji, od kojih se veliki broj pohrvatio tijekom stoljeća. Unutarnje migracije su bile gospodarstvene naravi.
Drugo značajno razdoblje je bilo doba turskih osvajanja, kada katolički Albanci bježe pred turskim osvajačima na zapad. U tom su razdbolju u Hrvatsku došli i Arbanasi.
Sljedeći razdoblje je kada su za oslobodilačkih ratova od Turaka na oslobođena područja u Hrvatsku došle kršćanske albanske obitelji.
Za vrijeme Jugoslavijâ su Albanci dolazili u Hrvatsku iz gospodarskih i političkih razloga, osobito nakon 1945. godine. Doseljeni Albanci su bili najviše sa područja Kosova i Makedonije.
Tradicionalno se bave zlatarstvom, filigranstvom, pekarstvom i vođenjem ugostiteljskih objekata kao što su ćevabdžinice, buregdžinice i slastičarne. Jedno vrijeme su bili značajnim i po štandovskoj prodaji ratarskih proizvoda.
Kretanje broja Albanaca [uredi]
| Službeni naziv Hrvatske | Godina | Broj Albanaca |
|---|---|---|
| - | 1931. | 818 |
| Narodna Republika Hrvatska | 1948. | 635 |
| 1953. | 1.001 | |
| 1961. | 2.126 | |
| Socijalistička Republika Hrvatska | 1971. | 4.175 |
| 1981. | 6.006 | |
| Republika Hrvatska | 1991. | 12.032 |
| 2001. | 15.082 | |
| (Statistički zavod Hrvatske) [3] | ||
Popis stanovništva 2001. godine [uredi]
| Županija | Albanaca | Ukupni postotak |
|---|---|---|
| Grad Zagreb | 3.389 | 22,47% |
| Primorsko-goranska | 2.063 | 13,68% |
| Istarska | 2.032 | 13,47% |
| Splitsko-dalmatinska | 900 | 5,97% |
| Osiječko-baranjska | 858 | 5,69% |
| Zagrebačka | 835 | 5,53% |
| Bjelovarsko-bilogorska | 755 | 5,01% |
| Zadarska | 629 | 4,17% |
| Sisačko-moslavačka | 511 | 3,39% |
| Vukovarsko-srijemska | 487 | 3,23% |
| Dubrovačko-neretvanska | 328 | 2,17% |
| Šibensko-kninska | 322 | 2,13% |
| Varaždinska | 304 | 2,02% |
| Karlovačka | 300 | 1,99% |
| Brodsko-posavska | 285 | 1,89% |
| Koprivničko-križevačka | 285 | 1,89% |
| Virovitičko-podravska | 229 | 1,52% |
| Međimurska | 185 | 1,23% |
| Požeško-slavonska | 146 | 0,97% |
| Krapinsko-zagorska | 129 | 0,85% |
| Ličko-senjska | 110 | 0,73% |
| Ukupno | 15.082 | 100% |
| (Popis stanovništva 2001. godine) [4] | ||
Poznati Albanci u Hrvatskoj [uredi]
- Rahim Ademi, general HV
- Anita Berisha, glumica
- Ardian Kozniku, bivši nogometaš
- Kujtim Shala, bivši nogometaš
- Bekim Berisha, hrvatski branitelj
- Agim Çeku, Hrvatski vojni zapovjednik u Domovinskom ratu
Reference [uredi]
- ↑ Popis stanovništva 2011. godine
- ↑ Ministarstvo kulture RH Središnje knjižnice nacionalnih manjina
- ↑ Stanovništvo Hrvatske od 1931.-2001.
- ↑ Popis stanovništva 2001. godine
|
|||||
