Albanci u Hrvatskoj

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Albanci u Hrvatskoj
Flag of Albania.svg
Ukupno pripadnika
17.513[1]
Značajna područja naseljavanja
Grad Zagreb 4.292
Primorsko-goranska županija 2.410
Istarska županija 2.393
Splitsko-dalmatinska županija 1.025
Zagrebačka županija 921
Jezik
hrvatski jezik - albanski jezik
Vjera
pretežito muslimani
katolici

Albanci u Hrvatskoj (albanski:Shqiptarët në Kroaci) su jedna od 22 priznate nacionalne manjine u Hrvatskoj. Prema posljednjemu popisu stanovništva iz 2011. godine u Hrvatskoj živi 17.513 Albanaca, od čega najviše u Gradu Zagrebu

Velikim dijelom su muslimani, no značajan je i broj katoličkih Albanaca. Katolički Albanci se tradicionalno bave zanimanjima kao što su zlatar, filigran i pekar.

Dio Albanaca u Hrvatskoj se pohrvatio još u 19. stoljeću, iako su zadržali zatvorenost i svoje narječje. To su Arbanasi, koji žive u istoimenoj četvrti grada Zadra, nekad samostalnim naseljem.

Kultura[uredi VE | uredi]

U Zagrebu pri Knjižnici i čitaonici "Bogdan Ogrizović" djeluje Središnja knjižnica Albanaca u Hrvatskoj.[2]

Povijest[uredi VE | uredi]

Albanci su u Hrvatsku došli u nekoliko razdoblja.

Dio je došao u hrvatske krajeve još za doba mletačke vlasti, jer su dijelovi Hrvatske i Albanije bili pod vlašću Mletačke Republike. Tako su unutarnjim migracijama došle i albanske obitelji, od kojih se veliki broj pohrvatio tijekom stoljeća. Unutarnje migracije su bile gospodarstvene naravi.

Drugo značajno razdoblje je bilo doba turskih osvajanja, kada katolički Albanci bježe pred turskim osvajačima na zapad. U tom su razdbolju u Hrvatsku došli i Arbanasi.

Sljedeći razdoblje je kada su za oslobodilačkih ratova od Turaka na oslobođena područja u Hrvatsku došle kršćanske albanske obitelji.

Za vrijeme Jugoslavijâ su Albanci dolazili u Hrvatsku iz gospodarskih i političkih razloga, osobito nakon 1945. godine. Doseljeni Albanci su bili najviše s područja Kosova i Makedonije.

Tradicionalno se bave zlatarstvom, filigranstvom, pekarstvom i vođenjem ugostiteljskih objekata kao što su ćevabdžinice, buregdžinice i slastičarne. Jedno vrijeme su bili značajnim i po štandovskoj prodaji ratarskih proizvoda.

Kretanje broja Albanaca[uredi VE | uredi]

Službeni naziv Hrvatske Godina Broj Albanaca
- 1931. 818
Narodna Republika Hrvatska 1948. 635
1953. 1.001
1961. 2.126
Socijalistička Republika Hrvatska 1971. 4.175
1981. 6.006
Republika Hrvatska 1991. 12.032
2001. 15.082
2011. 17.513
(Statistički zavod Hrvatske) [3]


Popis stanovništva 2001. godine[uredi VE | uredi]

Županija Albanaca Ukupni postotak
Grad Zagreb 3.389 22,47%
Primorsko-goranska 2.063 13,68%
Istarska 2.032 13,47%
Splitsko-dalmatinska 900 5,97%
Osiječko-baranjska 858 5,69%
Zagrebačka 835 5,53%
Bjelovarsko-bilogorska 755 5,01%
Zadarska 629 4,17%
Sisačko-moslavačka 511 3,39%
Vukovarsko-srijemska 487 3,23%
Dubrovačko-neretvanska 328 2,17%
Šibensko-kninska 322 2,13%
Varaždinska 304 2,02%
Karlovačka 300 1,99%
Brodsko-posavska 285 1,89%
Koprivničko-križevačka 285 1,89%
Virovitičko-podravska 229 1,52%
Međimurska 185 1,23%
Požeško-slavonska 146 0,97%
Krapinsko-zagorska 129 0,85%
Ličko-senjska 110 0,73%
Ukupno 15.082 100%
(Popis stanovništva 2001. godine) [4]

Poznati Albanci u Hrvatskoj[uredi VE | uredi]

Reference[uredi VE | uredi]