Albert Speer

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Albert Speer
Albert Speer
Ministar naoružanja Trećeg Reicha
u službi
8. veljače 1942. – 23. svibnja 1945.
Prethodnik Fritz Todt
Nasljednik nitko
Rođenje 19. ožujka 1905.
Smrt 1. rujna 1981.
Politička stranka NSDAP
Supruga Margarete Weber

Berthold Konrad Hermann Albert Speer stariji (Mannheim, 19. ožujka 1905. - London, 1. rujna 1981.) arhitekt i ministar naoružanja u nacističkoj Njemačkoj

Jedan od preživjelih nacističkih oligarha, "glavni arhitekt" Trećeg Reicha i sudionik Nürnberškog sudskog procesa.

Rođen je u Manheimu, u dan točno godinu prije Adolfa Eichmanna. Želio je biti matematičar, ali je studirao arhitekturu.

1927. u svojoj 22. godini postaje pomoćnik Heinricha Tessenowa. Njegovim studentima držao je seminarsku nastavu tri puta tjedno.

Tessenow nije bio pristaša nacističke ideologije. No, na nagovor studenata, koji su podržavali nacizam, Speer je prisustvovao jednom Hitlerovom skupu 1930. Kasnije će priznati da je bio pod utjecajem Hitlera kao osobe, ali i njegovih ideja.

Par tjedana kasnije, prisustvovao je jednom Goebbelsovom skupu. 1931. pristupa nacistima i ženi se. Već iduće godine rekonstruira Općinu u Berlinu i Goebbelsovo ministarstvo propagande. Goebbels je navodno bio toliko zadovoljan Speerovim radom da ga je preporučio i za druge poslove.

Glavni arhitekt Stranke postaje 1934. godine.

1937. na Međunarodnoj izložbi osvaja zlatnu medalju. Njemački paviljon bio je nasuprot ruskom. Navodno je koristio prisilni rad, kao i to da je deložirao Židove iz njihovih domova da bi te zgrade srušio i sagradio svoje.

Kasnije su ti Židovi završavali u konc-logorima.

1942. postaje ministar ratne proizvodnje. To se Göringu nije svidjelo, jer je on htio taj položaj. Nekoliko puta je htio ubiti Hitlera, ali je na kraju uvijek odustao.

Nakon uhićenja, suđeno mu je u Nürnbergu. Pokajao se za svoja djela. U zatvoru Spandau tadašnjeg Zapadnog Belina proveo je dvadeset godina. U tri godine zatvora pročitao je 500 knjiga.

Sam je napisao nekoliko knjiga kao što su „Unutar Trećeg Reicha” i „Dnevnici iz Spandaua”. Pušten je 1966. godine. Imao je sina Albeta mlađeg (1934.) i kćer Hildu. Umro je u Londonu 1981. u 76. godini života od moždanog krvarenja.