Aleksandar III., papa

Aleksandar III.
Pravo ime	Rolando ili Orlando Bandinelli
Početak pontifikata	7. rujna 1159.
Kraj pontifikata	30. kolovoza 1181.
Prethodnik	Hadrijan IV.
Nasljednik	Lucije III.
Rođen	oko 1100.-1105. Siena, Italija
Umro	30. kolovoza 1181. Civita Castellana, Italija
Portal: Kršćanstvo

Papa Aleksandar III. (oko 1100.-1105. – 30. kolovoza 1181.) rođen kao Rolando (ili Orlando) Bandinelli, bio je papa od 1159. do 1181. godine.

Životopis

Rođen je u Sieni. U listopadu 1150. papa Eugen III. proglasio ga je đakonom, da bi poslije postao kardinal. 1153. godine postao je papin savjetnik i bio je vođa kardinala, koji su bili protiv Barbarosse. On je pregovarao za mirne odnose između Rima i Kraljevine Sicilije.

7. rujna 1159. izabran je za nasljednika pape Hadrijana IV. većinom glasova. Ostali kardinali su glasali za svećenika Oktavijana koji je postao protupapa Viktor IV. (1159.–1164). Ovaj protupapa kao i njegovi nasljednici su imali carsku podršku, ali nakon poraza kod Legnana (1176.), Barbarossa je konačno priznao Aleksandra III. za papu.

Aleksandar III. je bio primoran dva puta da ode iz Rima. Prvi put od 1162.-1165. kada je bio u Francuskoj, a drugi put 1167.-1178. kada je živio u gradovima Gaeta, Benevento, Anagni i Venecija.

Papa Aleksandar III. bio je prvi papa, koji je obraćao pažnju na misionarski rad istočno od Baltičkog mora.

Papa Aleksandar III. bio je prvi Papa koji je posjetio hrvatske krajeve, 13. ožujka, 1177. godine. Posjetio je Palagružu, Vis i Zadar, gdje ga je dočekalo mnoštvo pjevajući hrvatske pjesme. Taj posjet, tijekom kojega je u Zadru bio čak tri dana, dogodio se zbog nevere na njegovu putu od Rima do Venecije.

Taj događaj je opisao kardinal Bozon, iz papine pratnje, ovako:

„Napokon su … sretno pristali kod otoka koji se zove Palagruža... I za kratko vrijeme… iznenada se mornarima osmjehnulo željeno jugo i prilično ih oživilo za pokret. Drugi su dan oko podneva stigli na otok koji se zove Aleksa (Vis?)… i odande ploveći i uz druge dalmatinske otoke, iduću nedjelju, prije nego je izišlo sunce, zaslugom blaženoga Petra stigli u Zadar… I budući da još nikad nijedan rimski biskup nije ušao u sam grad… nastala je među svećenstvom i pukom opća radost i neopisivo veselje onih koji su hvalili i blagoslivljali Gospodina koji se po svom sinu Aleksandru, nasljedniku blaženoga Petra, udostojao posjetiti zadarsku crkvu. Stoga, pošto su mu po rimskom običaju pripremili bijeloga konja, u povorci su ga, uz gromko pjevanje hvala i pjesama na svom hrvatskom jeziku, vodili središtem grada do crkve blažene Anastazije.“

(Toma Arhiđakon, Historia Salonitana)

Prethodnik:	Aleksandar III., papa	Nasljednik:
Hadrijan IV.		Lucije III.

Pape Katoličke crkve

1. stoljeće sv. Petar sv. Lino Anaklet Klement I. Evarist 2. stoljeće Aleksandar I. Siksto I. Telesfor Higin Pio I. Anicet Soter Eleuterije Viktor I. Zefirin 3. stoljeće Kalist I. Urban I. Poncijan Anter Fabijan Kornelije Lucije I. Stjepan I. Siksto II. Dionizije Feliks I. Eutihijan Kajo Marcelin 4. stoljeće Marcel I. Euzebije Miltijad Silvestar I. Marko Julije I. Liberije	Damaz I. Siricije Anastazije I. 5. stoljeće Inocent I. Zosim Bonifacije I. Celestin I. Siksto III. Lav I. Hilarije Simplicije Feliks III. Gelazije I. Anastazije II. Simah 6. stoljeće Hormizda Ivan I. Feliks IV. Bonifacije II. Ivan II. Agapet I. Silverije Vigilije Pelagije I. Ivan III. Benedikt I. Pelagije II. Grgur I. 7. stoljeće Sabinijan Bonifacije III. Bonifacije IV. Adeodat I. Bonifacije V. Honorije I. Severin Ivan IV. Teodor I. Martin I.	Eugen I. Vitalijan Adeodat II. Donus Agaton Lav II. Benedikt II. Ivan V. Konon Sergije I. 8. stoljeće Ivan VI. Ivan VII. Sisinije Konstantin Grgur II. Grgur III. Zaharija Stjepan (II.) Stjepan II. Pavao I. Stjepan III. Hadrijan I. Lav III. 9. stoljeće Stjepan IV. Paskal I. Eugen II. Valentin Grgur IV. Sergije II. Lav IV. Benedikt III. Nikola I. Hadrijan II. Ivan VIII. Marin I. Hadrijan III. Stjepan V. Formoz Bonifacije VI.	Stjepan VI. Roman Teodor II. Ivan IX. Benedikt IV. 10. stoljeće Lav V. Sergije III. Anastazije III. Lando Ivan X. Lav VI. Stjepan VII. Ivan XI. Lav VII. Stjepan VIII. Marin II. Agapet II. Ivan XII. Lav VIII. Benedikt V. Ivan XIII. Benedikt VI. Benedikt VII. Ivan XIV. Ivan XV. Grgur V. Silvestar II. 11. stoljeće Ivan XVII. Ivan XVIII. Sergije IV. Benedikt VIII. Ivan XIX. Benedikt IX. Silvestar III. Benedikt IX. Grgur VI. Klement II. Benedikt IX. Damaz II.	Lav IX. Viktor II. Stjepan IX. Nikola II. Aleksandar II. Grgur VII. Viktor III. Urban II. Paskal II. 12. stoljeće Gelazije II. Kalist II. Honorije II. Inocent II. Celestin II. Lucije II. Eugen III. Anastazije IV. Hadrijan IV. Aleksandar III. Lucije III. Urban III. Grgur VIII. Klement III. Celestin III. Inocent III. 13. stoljeće Honorije III. Grgur IX. Celestin IV. Inocent IV. Aleksandar IV. Urban IV. Klement IV. Grgur X. Inocent V. Hadrijan V. Ivan XXI. Nikola III. Martin IV. Honorije IV.	Nikola IV. Celestin V. Bonifacije VIII. 14. stoljeće Benedikt XI. Klement V. Ivan XXII. Benedikt XII. Klement VI. Inocent VI. Urban V. Grgur XI. Urban VI. Bonifacije IX. 15. stoljeće Inocent VII. Grgur XII. Martin V. Eugen IV. Nikola V. Kalist III. Pio II. Pavao II. Siksto IV. Inocent VIII. Aleksandar VI. 16. stoljeće Pio III. Julije II. Lav X. Hadrijan VI. Klement VII. Pavao III. Julije III. Marcel II. Pavao IV. Pio IV. Pio V. Grgur XIII. Siksto V.	Urban VII. Grgur XIV. Inocent IX. Klement VIII. 17. stoljeće Lav XI. Pavao V. Grgur XV. Urban VIII. Inocent X. Aleksandar VII. Klement IX. Klement X. Inocent XI. Aleksandar VIII. Inocent XII. Klement XI. 18. stoljeće Inocent XIII. Benedikt XIII. Klement XII. Benedikt XIV. Klement XIII. Klement XIV. Pio VI. Pio VII. 19. stoljeće Lav XII. Pio VIII. Grgur XVI. Pio IX. Lav XIII. 20. stoljeće Pio X. Benedikt XV. Pio XI. Pio XII. Ivan XXIII. Pavao VI. Ivan Pavao I. Ivan Pavao II.
Trenutačni: Benedikt XVI.