Alen Kopunović Legetin

Izvor: Wikipedija
Alen Kopunović Legetin
Alen Kopunovic Legetin (2023.)
Rođen/a1974.
Zanimanjeorguljaš
Instrumentorgulje
Nagrade
Antušova nagrada za promicanje kulture bačkih Hrvata (Subotica, 1998.)

Alen Kopunović Legetin (1974.) hrvatski je katedralni orguljaš i dirigent.[1][2]

Životopis[uredi | uredi kôd]

Rođen 1974. godine. Osnovnu i srednju glazbenu naobrazbu stječe u Subotici. Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu je 1997. diplomirao orgulje u klasi prof. Ljerke Očić te iste godine dobio Rektorovu nagradu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom studija bio je stalni orguljaš crkve sv. Marka na Gornjem gradu u Zagrebu i Dječačkog sjemeništu na Šalati u Zagrebu. Surađuje sa Zagrebačkom filharmonijom, Simfonijskim orkestrom Hrvatske radiotelevizije, Varaždinskim komornim orkestrom, zborovima (Akademski zbor SKUD-a Ivan Goran Kovačić i Palma iz Zagreba, Slovenski komorni zbor) te eminentnim vokalnim solistima poput Dunje Vejzović.

Alen Kopunović Legetin za orguljama konkatedrale sv. Petra i Pavla u Osijeku.

Godine 1995. osvojio je drugu nagradu na natjecanju mladih orguljaša "Franjo Dugan" u Zagrebu. Godine 1998. dobio je u Subotici "Antušovu" nagradu za promicanje kulture bačkih Hrvata. 1998/1999. usavršavao se na Sveučilištu "Mozarteum" u Salzburgu.

Godine 2001. dobiva status samostalnog umjetnika.

Od 1999. do 2016. djeluje u Požegi kao orguljaš i zborovođa u Crkvi sv. Lovre, kao pontifikalni zborovođa i orguljaš u Katedrali te dirigent HKUD-a Vijenac.

Gostuje kao solist ili uz orkestre (F. Poulenc: Koncert za orgulje i gudače uz Zadarski komorni orkestar; S. Barber: Toccata Festiva i A. Guillmant: Symphonie no.1 uz orkestar Hrvatske vojske), na festivalima kao što su Zagrebački ljetni festival, Glazbene večeri u Sv. Donatu, Rapske večeri, Varaždinske barokne večeri, Osorske glazbene večeri, Makarsko kulturno ljeto, Festival sv. Marka, Ciklus koncerata Orgulje Hefferer. Nastupao u gotovo svim hrvatskim katedralama, a od nastupa u inozemstvu valja istaći koncert u Beču (Schubert Kirche), Budimpešti (Bazilika sv. Matije i Stjepana), Rimu (Bazilika sv. Petra), Beogradu (Katedrala), Kotoru, Subotici (Katedrala), Ljubljani (Dvorana filharmonije) i Cardiffu (St David's Hall), Katedrala u Münchenu.

Kao dirigent ravnao je izvedbama duhovnih kantata i misa (Bachov Magnificat i Oster-Oratorium, Pergolesijev Stabat Mater, Charpentierov Te Deum, Gounodova Misa Sv. Cecilije, Handelov Psalam 112) te integralnom izvedbom Händelova oratorija Mesija, kojom prigodom je nastupio kao čembalist i dirigent.[2]

Nastupa i kao korepetitor te komorni glazbenik uz instrumentaliste i vokalne soliste, a uspješno surađuje i s muškom klapom Stine za koje aranžira i sklada. Bio je članom žirija županijskih i državnih natjecanja orguljaša. Godine 2010. uručena mu je Godišnja nagrada grada Požege za doprinos glazbenoj kulturi, a 2013. povelja Oratorijskoga društva crkve Svetoga Marka iz Zagreba, kojom je proglašen počasnim članom. Od veljače 2017. godine orguljaš je i zborovođa u župi Blagovijesti Navještenja Gospodinova u Zagrebu.

Kao interpret često snima za fonoarhiv i potrebe Hrvatske radiotelevizije.

Diskografija[uredi | uredi kôd]

  • 2011. – CD »Portret Kraljice«, Croatia Records, CD 5947974[3]
  • 2023. – CD »Cantantibus Organis«, Croatia Records, CD 6155552[4]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Muzički informativni centar (Zagreb): Alen Kopunović LegetinArhivirana inačica izvorne stranice od 15. kolovoza 2019. (Wayback Machine), pristupljeno 15. kolovoza 2019.
  2. a b www.vecernji.hr – »Mesija« u Požegi: Povijesna glazbena izvedba bez skraćivanja (objavljeno 14. lipnja 2014., autorica: Ljiljana Marić), pristupljeno 15. kolovoza 2019.
  3. www.crorec.hr – Alen Kopunović Legetin: »Portret Kraljice«, pristupljeno 15. kolovoza 2019.
  4. www.crorec.net – Alen Kopunović Legetin: »Cantantibus Organis«. Objavljeno 25. siječnja 2023. Pristupljeno 17. travnja 2023.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Sestrinski projekti[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Alen Kopunović Legetin

Mrežna mjesta[uredi | uredi kôd]