Alexis Carrel

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Alexis Carrel

Alexis Carrel (Lyon, 28. lipnja, 1873. - 5. studenog, 1944.) bio je francuski kirurg, biolog i eugeničar, koji je 1912.g. dobio Nobelovu nagrada za fiziologiju ili medicinu.

Životopis[uredi VE | uredi]

Rođen Lyonu, Carrel je radio u Francuskoj i SADu na Sveučilištu u Chicagu i Rockefeller Institutu. Razvio je nove tehnike u šivanju krvnih žila i bio je pionir transplantacije i torakalne kirurgije. Alexis Carrel bio je član mnogih znanstvenih društava u SADu, Španjolskoj, Rusiji, Švedskoj, Nizozemskoj, Belgiji, Francuskoj, Vatikanu, Njemačkoj, Italiji i Grčkoj, i primio je mnoge počasne doktorate poznatih sveučilišta (npr. Kraljevsko sveučilište u Belfastu, Sveučilište Princeton, Kalifornija, New York, Sveučilište Brown i Sveučilište Columbia.

Surađivao je s američkim liječnikom Charles Claude Guthrie u radu na šivanju krvnih žila i transplantaciji krvnih žila i organa. 1912.g. dobio je Nobelovu nagrada za fiziologiju ili medicinu

Doprinos znanosti[uredi VE | uredi]

17. siječnja, 1912., Carrel je stavio dio srca embrija pileta u svježi hranjivi medij, u posudu posebnog dizajna, od posebnog stakla (Borov silikat). Svakih 48 sata veličina tkiva se udvostručila i prebačena je u novu posudu.

Tkivo je dalje tako nastavilo rasti 20 godina, znatno duže od prosječnog života pileta.

Za vrijeme prvog svjetskog rata Carrel i engleski kemičar Henry Drysdale Dakin razvili su Carrel-Dakin metodu obrade rane šavovima, koja je prije početka široke primjene antibiotika bila veliki medicinski napredak. Za taj doprinos Carrel je dobio medalju Legije časti.

Bio je koautor knjige s poznatim avijatičarom Charles A. Lindbergh, "Kultura organa" (engl. "The Culture of Organs"), i radio je s Lindberghom sredinom 1930ih na "perfuzijskoj pumpi", uređaju koji bi omogućio živim organima da funkcioniraju normalno izvan tijela za vrijeme operacijskih zahvata.

Ovaj napredak bio je ključan za razvoj otvorenih operacija na srcu i transplantacije organa i postavio je temelje za umjetno srce, koje je kasnije postalo realnost.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]