Alfi Kabiljo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Alfi Kabiljo
Rođen/a 22. prosinca 1935.
Žanr/ovi pop, šansone
Zanimanje skladatelj, dirigent, aranžer
Djelatno razdoblje sredinom 1940-ih-danas
Producentska kuća Jugoton, Croatia Records, Aquarius Records
Nagrade
Dobitnik diskografske nagrade Porin

Alfi Kabiljo (Zagreb, 22. prosinca 1935.), hrvatski je skladatelj, dirigent i aranžer.

Skladao je glazbu za 40-ak filmova i oko stotinu televizijskih serija. Autor je brojnih popularnih skladbi i šansona te je višestruki pobjednik i sudionik festivala lake glazbe u domovini i inozemstvu[1]. Na zimskim Olimpijskim igrama odigranih 1994., 1998. i 2002. godine, najpoznatiji su svjetski klizači nastupali uz njegovu glazbu[2]. Među njegovim najpopularnijim mjuziklima je i danas Jalta, Jalta, premijerno izvedena 1971. godine[3].

Životopis[uredi VE | uredi]

Alfi Kabiljo, sefardskoga[4][5] porijekla iz Bosne i Hercegovine, rodio se 22. prosinca 1935. godine u Zagrebu gdje je pohađao privatnu glazbenu školu kod velikog hrvatskog skladatelja i pedagoga Rudolfa Matza, te završio glazbenu školu Vatroslav Lisinski. Kompoziciju je usavršavao u Parizu kod belgijskog producenta Rogera Samyna. Diplomirao je arhitekturu, a nekoliko desetljeća djeluje kao profesionalni skladatelj, dirigent, aranžer i producent glazbenih izdanja. Veliki broj svojih diskografskih i filmskih izdanja snimao je u Barceloni, Beču, Londonu, Los Angelesu, Ljubljani, Madridu, Parizu, Tokiju, a najviše u Zagrebu. Također piše glazbu za kazalište, film, TV, šansone, zabavne melodije, orkestralna i komorna djela.

Neki od najpoznatijih mjuzikla su mu "Velika trka" (prvi mjuzikl u SFRJ, koji je 1969. godine objavljen na ploči), "Jalta, Jalta", "Dlakav život", "Car Franjo Josip u Zagrebu", "Kralj je gol" (za kojeg je libreto napisao Milan Grgić), te "Crveni otok" (Bulgakov, Kljaković, Grgić), "Vjenčani list" (Kishon, Kušan) i "Tko pjeva zlo ne misli" (Britvić). Od televizijskih mjuzikla tu su "Dramolet po Ciribiliju" i "Porodično stablo" (Grgić), te dječji mjuzikli "Hvali more, drž’ se kraja" (Bjažić), "Bijela pustolovina" (Simonelli) i Andersenove priče (Hitrec). Kazališne predstave su mu odigrane preko 2000 puta. Mjuzikl "Jalta Jalta" je 22. studenog 2004. godine izveden na njemačkom jeziku u Beču, a 3. veljače 2005. godine u novoj izvedbi (u režiji Boyka Bogdanova) u HNK-u u Rijeci.

Tereza Kesovija imala je velikog uspjeha u izvedbi njegovih skladbi, a neke od njih su "Parkovi" (1. nagrada u Večeri šansone-Zagreb '65.), "Nek idu lađe" (1. nagrada na internacionalnom festivalu zabavne glazbe Split '73), "Voli me, voli me" (3. nagrada Split '71), "Nema života bez ljubavi" (Split '68.), "Ti si meni sve" (Mexico '71.), "Tražim te", "Koraci", "Grade moj" (Split '65.), "Ballade a la lune" (iz filma Gospođica) i mnoge druge.

Vice Vukov je sa Kabiljovom domoljubnom pjesmom "Tvoja zemlja" postigao zapazeni uspjeh.[6]

Alfi Kabiljo član je međunarodne festivalske organizacije FIDOF-a (International Federation of Festival Organizations) i bio je predsjednik Hrvatskog društva skladatelja

Nagrade[uredi VE | uredi]

Alfi Kabiljo osvojio je brojne domaće i međunarodne nagrade. S Radojkom Šverko među ostalim brojnim nagradama osvojio je na festivalima za skladbe "Svijet je moj" (2. nagrada na internacionalnom festivalu u Rio de Janeiru 1970.), "C'est la vie" (1. nagrada u večeri šansona na festivalu Zagreb 1983.), "Ti si ruža, Balalajke" (1. nagrada na internacionalnom festivalu Malta 1969.), "Jedan susret" (festival Split'71.), "Najljepša su jutra na tvom ramenu" (Zagreb '80.), "Otok ljubavi", "Ima netko" (Opatija '73.), "Kamo vodi ovaj put", "Vrati se", "Nek nam srce pjeva" (Internacionalni festival Tokijo '76.), "Bilo gdje da odem" (Split '74. i Sopot '74.), "Svatko živi zbog ljubavi" (Internacionalni festival Caracas '71.), "Dug je put do ljubavi" (festival Opatija '76.), "Nema povratka" (festival Skopje '71.), "Nuestro mundo" (3. nagrada na festivalu Atlantico Tenerife '69.), "Como el fuego" (1. nagrada na festivalu Malta'69.), "Vuelve regresa", "Isla del amor", "Let my heart keep singin'" (Tokyo '76., nagrada za interpretaciju), "Little love song", "Soeul'80" (2. nagrada), "Green, Green, Green" (2. nagrada na internacionalnom festivalu Cavan '88.), "Sleep Well", "My love" (1. nagrada na festivalu Curacao '86.), "Yes, we could try my Friend", (nagrada za arr, Los Angeles '84.) i mnoge druge.

  • 1974. - Ivan pl. Zajc
  • 1976. - Zlatnih Arena za Seljačku bunu 1573.
  • 1981. - Zlatnih Arena za Banović Strahinju
  • 1985. - Josip Štolcer Slavenski
  • 1998. - nagrada "Milivoj Koerbler"
  • 1999. - Povelje grada Zagreba
  • 1997. - Porina za najbolji album originalne glazbe za kazalište, film i/ili TV - za Kralj je gol, te u kategoriji orkestra ili vokalno instrumentalnog ansambla za Kentaur XII
  • 2004. - Porin za životno djelo

Najpoznatija djela[uredi VE | uredi]

  • Mjuzikli: "Velika trka", "Jalta, Jalta", "Dlakav život", "Car Franjo Josip u Zagrebu", "Kralj je gol" (Dobitnik Porina za kojeg je libreto napisao Milan Grgić), "Crveni otok" (Bulgakov, Kljaković, Grgić), "Vjenčani list" (Kishon, Kušan), "Tko pjeva zlo ne misli" (Drago Britvić).
  • Televizijski mjuzikli: "Dramolet po Ciribiliju", "Porodično stablo" (Milan Grgić).
  • Dječji mjuzikli: "Hvali more, drž se kraja" (Bjažić), "Bijela pustolovina" (Simonelli), "Andersenove priče" (Hitrec).
  • Baleti: Kentaur XII (Dobitnik Porina), Pandorina kutija.
  • Glazba za televizijske serije: Nikola Tesla, Mačak pod šljemom, Prizori iz obiteljskog života

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Croatian Pop Music - Alfi Kabiljo
  2. Institut hrvatske glazbene industrije
  3. Nacional.hr - 'Jalta, Jalta' ponovno će puniti kazališta - Objavljeno u Nacionalu br. 433, Autor:Melisa Skender, 2. ožujka 2004.
  4. Snješka Knežević, 2011, str. 107
  5. Ha-Kol (Glasilo Židovske zajednice u Hrvatskoj); Djela hrvatskih skladatelja Židovskog podrijetla u Beču - „Koncert za flautu i orkestar“ Alfija Kabilja; stranica 38, 39; broj 107, studeni / prosinac 2008.
  6. Ožegović, Nina (13 October 2008). Alfi Kabiljo - kralj hrvatskog mjuzikla (Croatian). Nacional. Arhivirano s izvorne stranice na 22 July 2012. pristupljeno 22 July 2012

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Snješka Knežević, Aleksander Laslo (2011). Židovski Zagreb, Zagreb: AGM, Židovska općina Zagreb. ISBN 978-953-174-393-8

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]