Ali-paša Rizvanbegović
Ali-paša Rizvanbegović-Stočević (turski: Ali Rıdvanoğlu Paşa; 1783. - 1851.) bio je osmanlijski hercegovački paša i stolački kapetan.
Sadržaj |
Životopis [uredi]
Rođen je u Stolcu oko 1783. Kako je njegov otac imovinu podijelio između dvoje najstarijih sinova, Ali-paša, tada aga, rano odlazi od kuće, a vratio tek nakon očeve smrti. Nakon sukoba s braćom preuzeo je Stolačku kapetaniju, a njegov polubrat Hadži-beg, upravljao je Hutovskom kapetanijom koja je osnovana 1803. Ali-aga je sudjelovao na tuzlanskom sastanku kapetana 1831., gdje je odbio svrstati se na stranu protiv sultana. Smail-aga Čengić i Ali-aga organizirali su obranu Hercegovine. U Stolcu je pod zaštitom Ali-aga držao i valiju Namik-pašu. U vrijeme ofenzive sultanovih snaga na snage Huseina Gradaščevića, Ali-aga je u bitci kod Sarajeva odlučio njezin ishod i tako je novom veziru pomogao da uspostavi vlast Porte u Bosanskom vilajetu. Nakon što su poraženi bosanski kapetani, Ali-aga je krenuo u borbu protiv Muhameda Alija, čiji je sin Ibrahim, bio pred zauzećem Anadolije. Iako je poražen u bitci kod Konye, Ali-aga je, dok je prolazio kroz Istanbul, nagrađen činom i dobiva upravu nad Hercegovačkim mutesariflukom. Njegov pratitelj, Smail-aga, imenovan je kapiddžibaše (nadkomornika).Tepić 1998., str. 190. - 191. Hercegovačkim pašalukom. Hercegovačkim pašalukom je Ali-paša upravljao od 1833., kada ga je dobio od sultana, do svoje smrti 1851.
„Nitko od sada ne treba ići k caru u Stambol – evo vam Stambol – Mostar, evo vam cara u Mostaru!“
Ali-paša je zaslužan za oživljavanje tada gotovo mrtvog hercegovačkog gospodarstva. Održavao je vezu s tadašnjim austrijskim namjesnikom u Dalmaciji, Vjenceslavom Lilienbergom, s kojim je vodio i trgovinu. Međutim, Ali-paša je vješto koristio i vlastiti položaj za pribavljanje mita, odnosno "peškaša". Tako je primjerice od austrijskog trgovca Leona Klucka 1845. za koncesiju za sječu šume primio 2 500 forinta, dok su Kluckovi ukupni troškovi bili 3 500 forinta (71% troškova iznosio je mito za Ali-pašu).
Također pogledajte [uredi]
Izvori [uredi]
- Citati
- Knjige
- Tepić, Ibrahim (1998.). Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata (na na bošnjačkom), Bosanski kulturni centar. ISBN 995870000X
