Američki dolar

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg "USD" preusmjerava ovamo. Za druga značenja, vidi USD (razdvojba).
Američki dolar
United States dollar
Novčanica od 100 dolara
Novčanica od 100 dolara
ISO 4217 Kod USD
Korisnik SAD
Inflacija 3.2%
Izvor The World Factbook, 2005.
Najmanja jedinica
1/100
cent
1/10 → dime
1/1000 → mill
Oznaka $
Kovanice 1¢, 5¢, 1 dime, $¼, $½, $1
Novčanice $1, $2, $5, $10, $20, $50, $100
Nacionalna banka Federal Reserve Bank
Web stranica www.federalreserve.gov
Tiskara Bureau of Engraving and Printing
Web stranica www.moneyfactory.gov/
Kovnica United States Mint
Web stranica www.usmint.gov

Tečaj Američki dolar

Dolar je sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene u SAD. Odmah poslije rata za nezavisnost 1785. godine, prvi ministar financija nove vlade, Alexander Hamilton, je kao sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene predložio dolar.

Kao prva sredstva plaćanja kod kolonista «novog svijeta» su bila riža, duhan, žito, indigo i wampum, indijanski "novac", nanizane probušene školjke, ali također i engleski, francuski i španjolski zlatnici i srebrnjaci.

Španjolski je kovani srebrnjak godinama služio kao «neslužbena» valuta američkih kolonija. Međutim, njegova razmjena je bila vrlo nepraktična. Naime da bi se mogao razmijeniti, morao je, doslovno, biti razbijen na osam komadića.

1690. godine, Massauchussetts Bay Colony je bila prva kolonija koja je izdala papirnati novac. U vrijeme rata za nezavisnost, kako bi uspio financirati vojsku na čelu s generalom George Washingtonom, Kontinentalni Kongres 1775. godine odobrava neograničeno izdavanje papirnih novčanica, poznatih kao «Continentals». Budući da su bile bez pokrića ubrzo su postale bezvrijedne. Otada u Americi postoji čak i jedan izraz na engleskom «Not worth a Continental» (Nije vrijedan ni kontinentalca.)

Po potpisivanju Deklaracije o nezavisnosti, riječi «Sjedinjene Države» po prvi put su se pojavile na papirnom novcu, ali zbog propasti «Continentals», ljudi su bili sumnjičavi prema tom novcu. Zbog toga je Kontinentalni Kongres, kako bi pridobio dodatnu podršku za rat, 1781. godine osnovao u Philadelphiji Bank of North America, prvu komercijalnu banku, a četiri godine kasnije je uveo dolar kao nacionalnu valutu koja je zamijenila one iz pojedinačnih kolonija. Dolar je bio kovan od srebra.

Poslije 181 godine kovanja, «silver dollar» je 1873. godine prestao biti standardnom vrijednosti. Otkrića zlata na Aljasci, dovela su do povećanja zlatnih rezervi. Amerika je, službeno, 1900. godine, uvela kao standard «zlatne rezerve».

1913. godine utemeljena je federalna struktura zvana Federal Reserve System, kao i Središnja banka koja otada stavlja u optjecaj i papirnati i kovani novac u SAD.

Dolar kakav mi danas poznajemo, izdaje se u denominacijama do 100 dolara. Sve veće vrijednosti su 1969. godine ukinute. Veličina dolara je promijenjena i smanjena 1929. godine, kada je i odlučeno da će sve novčanice do 100 dolara na licu nositi portret, a na naličju zgradu ili spomenik. 1955. godine na novčanice su dodane riječi «In God We Trust» (u Boga se uzdamo). Američki dolar se sastoji od 100 centi.


Denominacija ($) Lik USCurrency Federal Reserve.jpg
1 George Washington
2 Thomas Jefferson
5 Abraham Lincoln
10 Alexander Hamilton
20 Andrew Jackson
50 Ulysses S. Grant
100 Benjamin Franklin
500 † William McKinley
1000 † Grover Cleveland
5,000 † James Madison
10,000 † Salmon P. Chase
100,000 † Woodrow Wilson
  † Nisu u opticaju
Trenutačni USD valutni tečaj
Yahoo! Finance: AUD CAD CHF EUR GBP HKD JPY
XE.com: AUD CAD CHF EUR GBP HKD JPY


Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: United States dollar
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Novac SAD-a