Ami Boué

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ami Boué
Ami boué.jpg
Rođenje 16. ožujka 1794.
Hamburg, Njemačka
Smrt 21. studenog 1881.
Beč, Austro-Ugarska
Prebivalište Njemačka, Škotska, Francuska, Austro-Ugarska
Državljanstvo Austrija
Polje geologija, geografija

Ami Boué (Hamburg, 16. ožujka 1794. - Beč, Austro-Ugarska, 21. studenog 1881.), bio je austrijski geolog, podrijetlom iz Njemačke, koji je odrastao i školovao se u rodnom Hamburgu, te u Genevi i Parizu.

Za vrijeme studija medicine na sveučilištu u Edinburghu, upoznao se s Robertom Jamesonom, čija su ga predavanja iz geologije i mineralogija toliko zainterisirala, da je odlučio da će to postati njegovo zanimanje. Boué je još za studija počeo voditi geološka istraživanja po raznim dijelovima Škotske i Hebridima. Po završetku studija 1817. naselio se u Parizu.

1820. objavio je Essai géologique sur l'Ecosse, u kojem su vulkanske stijene po prvi put posebno i vrlo metodično opisane. Poduzeo je brojna studijska putovanja po Njemačkoj, Austriji i Južnoj Europi, proučavajući raznolike geološke formacije, i na taj način bio pionir geoloških istraživanja. Bio je i jedan od osnivača Francuskog geološkog društva (Société Géologique de France) 1830., i jedan od predsjednika tog društva 1835. Od 1841. naselio se u Beču, i uzeo austrijsko državljansvo.

Etnografska karta Balkana iz 1847. Ami Bouea

Carska Akademija znanosti iz Beča objavila je njegove najvažnije radove iz geologije balkanskih zemalja (1859.-1870.). Boué je osobno obavio Mémoires géologiques et paléontologiques (Pariz, 1832.) i znanstvenu studiju La Turquie d'Europe (Pariz, 1840.), u kojoj je znanstveno iznio svoja geografska, geološka i prirodoslovna zapažanja po svojim putovanjima po tadašnjim turskim zemljama juga Europe. U ovoj studiji obrađeni su dijelovi Bosne, Srbije, Crne Gore, Albanije, Makedonije, Bugarske i Grčke i to ne samo sa geološkog, već i za geografskog, prirodoslovnog (flora i fauna) etnografskog, gospodarskog i povijesnog stanovišta. 1849. on je objavio prvu etnografsku kartu turskih zemalja Balkanskog poluotoka.

Po njemu se danas zovu ulice u Beču, Budimpešti i Sofiji.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]