Andrija Štampar
| Andrija Štampar | |
 Andrija Štampar | |
| Rođenje | 1. rujna 1888. Brodski Drenovac |
|---|---|
| Smrt | 26. lipnja 1958. Zagreb |
| Zanimanje | liječnik, specijalist higijene i socijalne medicine |
| Portal o životopisima | |
Andrija Štampar (Brodski Drenovac, 1. rujna 1888. – Zagreb, 26. lipnja 1958.), hrvatski liječnik, specijalist higijene i socijalne medicine, jedan od osnivača Svjetske zdravstvene organizacije.
Životopis[uredi | uredi kôd]
Andrija Štampar je rođen je 1. rujna 1888. godine u selu Drenovac u blizini Slavonskog Broda i Pleternice u obitelji Ambroza i Katarine Štampar. Nakon školovanja u Vinkovcima odlazi u Beč gdje je završio medicinu.
Od 1919. bio načelnik higijenske službe Ministarstva narodnog zdravlja (Odjeljenje za rasnu, javnu i socijalnu higijenu) u Beogradu. Postavio je temelje javnozdravstvenoj službi u Kraljevini Jugoslaviji i osnovao niz socijalno-medicinskih ustanova. Zahvaljujući njegovim zalaganjem, poseban institut Socijalne Medicine se osnovao u sklopu Medicinskog fakulteta u Zagrebu, sredstvima Rockefellerove fondacije.[1]
Međunarodno dijelovanje[uredi | uredi kôd]
Nakon prisilnog umirovljenja, od 1931. do 1933. bio je stalno zaposlen kao stručnjak Zdravstvene organizacije Lige naroda.
Ušao je u novu vrstu posla; studijska putovanja, predavanja u različitim dijelovima svijeta, suočavanje sa zdravstvenim problemima na međunarodnoj razini. Od listopada 1931. do siječnja 1932. godine boravi u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi kao gost Rockefellerove fondacije.[2]
Od 1933. do 1936. godine boravi u Kini. Zdravstvena organizacija poslala ga je kao savjetnika da pomogne kineskoj zdravstvenoj upravi u kontroli zaraznih bolesti koje su se pojavile nakon razornih poplava 1931.[3]
Godine 1936. dobio je ponudu glavnog tajnika Lige naroda za mjesto stručnjaka Zdravstvene organizacije u Ženevi. Godine 1938. dobio je poziv sa Sveučilišta Harvard u Bostonu, gdje je održao predavanje. Nakon Bostona obišao je velik dio Sjeverne Amerike i držao predavanja o higijeni i socijalnoj medicini na nizu sveučilišta (Yale, Cornell, Johns Hopkins, Cincinnati, Vanderbilt, McHarry, Tulane, Texas, Los Angeles, Berkeley, Portland, Minnesota, Toronto, McGill, Columbia, Galvestone).[1][4][3]
Na međunarodnoj zdravstvenoj konferenciji održanoj u New Yorku na ljeto 1946. nazočili su službeni predstavnici 51 nacije. Uz tek nekoliko manjih izmjena, prihvatili su nacrt Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Prva svjetska zdravstvena skupština sazvana je ratifikacijom Ustava Svjetske zdravstvene organizacije. Zasjedala je od 24. lipnja do 24. srpnja 1948. u Ženevi, Štampar je jednoglasno izabran za prvog predsjednika skupštine.[5]
Na 8. redovitom zasjedanju WHO-a u Ciudad de Méxicou 1955. godine, Štamparu je dodijeljena nagrada i medalja Zaklade Leon Bernard, najveće međunarodno priznanje za zasluge u području socijalne medicine.[6]
Zagreb[uredi | uredi kôd]
Zaslužan je za reformu nastave na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, osnivanje Više škole za medicinske sestre i Medicinskog fakulteta u Rijeci.[7]
Tijekom svojih pokušaja reformi u medicini dolazio je u sukob s komercijaliziranom medicinom, a zbog svoje socijalnodemokratske ideologije postao je nepoćudan vladajućim krugovima.
Za života je obavljao mnoge dužnosti i aktivno zagovarao socijalnu medicinu te posvećivanje medicinskim potrebama malih ljudi. Ideja vodilja uvijek mu je bila da zdravstveni radnici ponajprije moraju djelovati na zdravstveno rizične skupine. Zalagao se za široko zdravstveno prosvjećivanje ljudi smatrajući kako se na taj način uspješno mogu suzbiti pojave mnogih bolesti. Njegova definicija zdravlja - da je zdravlje stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti i danas se poštuje.[8]
Od 1947. godine do smrti bio je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.[9]
Djela[uredi | uredi kôd]
- Deset godina unapređivanja narodnog zdravlja (1934.)
- Public Health in Yugoslavia (1938.)
- U borbi za narodno zdravlje. Izabrani članci A. Štampara (1966.)[9]
- Dnevnik s putovanja 1931. – 1938. (2008.)[10][11]
Spomen[uredi | uredi kôd]
- Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar
- Zdravstvena i veterinarska škola dr. Andrija Štampar - Vinkovci
- Knjižnica Andrija Štampar
- Memorijalna zbirka Andrija Štampar
- Zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar
- Nagrada Andrija Štampar, nagrada Sveučilišta u Zagrebu za ostvarene rezultate iz područja biomedicine[12]
- Dr. Andrija Štampar, vizionar (2012.), dokumentarni film Mladena Jurana[13]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b Andrija Štampar - founder of the Yugoslav Public Health Service and Yugoslav ambassador to the WHO. www.tmg.org.rs. Pristupljeno 1. listopada 2023.
- ↑ Na današnji je dan rođen dr. Andrija Štampar | NZJZ Andrija Štampar. www.stampar.hr. Pristupljeno 1. listopada 2023.
- ↑ a b Andrija Stampar, Croatian scientist, father of the World Health Organization. www.croatia.org. Pristupljeno 1. listopada 2023.
- ↑ Andrija Štampar (engleski). 24. kolovoza 2023. Pristupljeno 1. listopada 2023.
- ↑ Štampar, Andrija | Hrvatska enciklopedija. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 16. rujna 2023.
- ↑ WHO: Previous prize winners. web.archive.org. 8. srpnja 2004. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. srpnja 2004. Pristupljeno 16. rujna 2023.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
- ↑ Andrija Štampar (1888. – 1958.). Pristupljeno 1. listopada 2023.
- ↑ http://www.stampar.hr/Default.aspx?art=1713&sec=171 Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. srpnja 2013. (Wayback Machine) (preuzeto 26. lipnja 2013.)
- ↑ a b http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=38906 (pristupljeno 10. srpnja 2013.)
- ↑ Andrija Štampar, Dnevnik s putovanja 1931.-1938., Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti : Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar” : Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Srednja Europa, Zagreb, 2008. (837 str.), ISBN 9789536979578
- ↑ Maja Budeč, Andrija Štampar, Dnevnik s putovanja 1931.-1938., priredili i uredili Željko Dugac i Mirko Pećina, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar”, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Srednja Europa, Zagreb 2008., 839. str.., Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 28/2010.
- ↑ Nagrada Andrija Štampar, www.unizg.hr, pristupljeno 5. prosinca 2021.
- ↑ Dr. Andrija Štampar, vizionar, havc.hr, pristupljeno 5. prosinca 2021.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Mrežna mjesta
- Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar"
- Biografija Andrije Štampara na povijest.net Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. listopada 2008. (Wayback Machine)
- Knjižnica "Andrija Štampar" Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. rujna 2007. (Wayback Machine)
- Iva Klobučar Srbić, Bibliografija radova o Andriji Štamparu i njegovu dobu, Studia lexicographica 1/2016.
| ||||||||||||||
| ||||||||