Andrija Mutnjaković

Andrija Mutnjaković


Rođenje	29. studenoga 1929., Osijek
Zanimanje	arhitekt
Portal o životopisima

Andrija Mutnjaković (Osijek, 29. studenoga 1929.), hrvatski arhitekt, urbanist, teoretičar arhitekture i umjetnosti, dizajner i oblikovatelj interijera, pisac monografskih bilješki, esejist i akademik.

Između brojnih nagrada dobio je 1990. godišnju nagradu Vladimir Nazor za urbanizam, te 2003. istu nagradu za životno djelo na području arhitekture i urbanizma.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.^[1]

Važnija ostvarenja unutrašnjeg oblikovanja[uredi | uredi kôd]

Filmoteka 16, Savska 9 u Zagrebu (1965.)
Scotch Club, ugao Dalmatinske ulice i Frankopanske ulice (podrum) u Zagrebu (1973.)
Dramsko kazalište Gavella, Frankopanska ulica u Zagrebu, (1975.)

Važnija arhitektonska ostvarenja[uredi | uredi kôd]

Gimnazija Lucijana Vranjanina, Trg hrvatskih Pavlina 1, Zagreb (1989. – 1990.)
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Prištini (1982.)
Kazalište Trešnja u Zagrebu (1964. – 1999.) - u suradnji s Lujom Schwererom.

Djela[uredi | uredi kôd]

(nepotpun popis)

Arhitektonika pape Siksta V., Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti : Art studio Azinović, Zagreb, 2010., ISBN 9789531549158; ISBN 9789536271672

Galerija[uredi | uredi kôd]

Kazalište Trešnja
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Prištini

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Wikicitata

Wikicitati imaju zbirke citata o temi Andrija Mutnjaković

Izvori[uredi | uredi kôd]

http://info.hazu.hr/a_mutnjakovic_biografija

↑ Redoviti članovi, www.hazu.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. siječnja 2012. Pristupljeno 10. srpnja 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za arhitekturu i urbanizam

Godišnja nagrada

1965. Neven Šegvić • 1966. Josip Uhlik & Bernardo Bernardi • 1970. Ante Rožić • 1971. Boris Krstulović • 1972. Grozdan Knežević • 1973. Dinko Kovačić & Mihajlo Zorić • 1974. Ivan Filipčić & Borislav Šerbetić • 1975. Ante Vulin • 1976. Zdenko Kolacio & Igor Emili • 1977. Ante Marinović-Uzelac & Jerko Rošind • 1978. Dražen Janković, Zrinka Supek-Andrijević & Josip Hitil • 1979. Boris Magaš • 1980. Milan Mitevski • 1982. Radovan Tajder & Mladen Anšel • 1983. Branko Kincl • 1984. Marina Dropulić & Duško Dropulić • 1985. Marijan Hržić, Zvonimir Krznarić & Davor Mance • 1986. Ivan Juras & Emil Špirić • 1987. Dražen Juračić • 1988. Ines Filipović • 1989. Velimir Neidhardt • 1990. Andrija Mutnjaković • 1991. Nikola Bašić • 1992. Nenad Fabijanić • 1994. Nikola Bašić • 1995. Velimir Neidhardt, Marijan Hržić, Zvonimir Krznarić & Davor Mance • 1996. Hildegard Auf-Franić & Tonči Žarnić • 1997. Ante Kuzmanić & Eugen Širola • 1998. Branko Silađin • 1999. Studio 3LHD (Saša Begović, Marko Dabrović, Tanja Grozdanić Begović & Silvije Novak) • 2000. Miroslav Genc • 2001. Vinko Penezić & Krešimir Rogina • 2002. Lenko Pleština • 2003. Iva Letilović & Morana Vlahović • 2004. Studio Capsula (Ivana Ergić, Vanja Ilić, Vesna Milutin) • 2005. Saša Randić & Idis Turato • 2006. Goran Rako • 2007. STUDIO UP (Lea Pelivan & Toma Plejić) • 2008. Marijan Hržić • 2009. Studio 3LHD (Saša Begović, Marko Dabrović, Tanja Grozdanić Begović & Silvije Novak) 2010. Nikola Bašić • 2011. Nenad Fabijanić • 2012. Neno Kezić i Emil Šverko • 2013. Ivana Žalac, Margita Grubiša, Damir Gamulin, Marin Jelčić, Zvonimir Kralj i Igor Presečan • 2014. Vedran Pedišić, Emil Špirić, Erick Velasco Farrera i Juan José Núñez Andrade • 2015. Radionica arhitekture i Vanja Ilić • 2016. Vjera Bakić • 2017. Mirela Bošnjak, Mirko Buvinić i Maja Furlan Zimmermann • 2018. Tomislav Ćurković i Zoran Zidarić • 2019. Studio 3LHD • 2019. Tin Sven Franić, Vanja Rister i Ana Martinčić Vareško • 2021. Iva Letilović i Igor Pedišić

Za životno djelo

1965. Mladen Kauzlarić • 1966. Juraj Denzler • 1967. Stjepan Planić • 1968. Alfred Albini • 1969. Josip Seissel • 1970. Stjepan Gomboš & Lavoslav Horvat • 1971. Antun Tunč Ulrich • 1972. Drago Galić • 1973. Marijan Haberle • 1974. Vlado Antolić • 1975. Lovro Perković • 1976. Slavko Löwy • 1977. Zvonimir Vrkljan • 1978. Božidar Rašica • 1979. Franjo Bahovec • 1980. Stanko Fabris • 1981. Božidar Tušek • 1982. Andre Mohorovičić • 1983. Zdenko Kolacio • 1984. Ivan Vitić • 1985. Neven Šegvić • 1986. Dragan Boltar • 1987. Aleksandar Dragomanović • 1988. Miroslav Begović • 1989. Zdravko Bregovac • 1990. Zdenko Sila • 1991. Boris Magaš • 1992. Vjenceslav Richter • 1993. Grozdan Knežević • 1994. Ivo Radić • 1995. Zoja Dumenagić • 1996. Bruno Milić • 1997. Sena Sekulić-Gvozdanović • 1998. Ivo Geršić • 1999. Jerko Marasović & Tomislav Marasović • 2000. Silvana Seissel • 2001. Julije De Luca • 2002. Ante Marinović-Uzelac • 2003. Andrija Mutnjaković • 2004. Slavko Jelinek • 2005. Mirko Maretić • 2006. Ante Rožić • 2007. Ante Vulin • 2008. Nikola Filipović • 2009. Boris Krstulović • 2010. Dinko Kovačić • 2011. Radovan Miščević • 2012. Hildegard Auf-Franić • 2013. Radovan Delalle • 2014. Ivan Crnković • 2015. Josip Uhlik • 2016. Branko Kincl • 2017. Antun Šatara • 2018. Branko Silađin • 2019. Ivan Čižmek • 2020. Vinko Uhlik • 2021. Đuro Mirković

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (http://info.hazu.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
Dopusnica nije važeća!
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.