Aneksijska kriza
Aneksijska kriza ili Bosanska kriza bila je politička kriza koja je trajala tjekom 1908. i 1909. zbog aneksije Bosne i Hercegovine u sastav Austro-Ugarske 7. listopada 1908. godine. Berlinskim sporazumom iz travnja 1909. ta kriza se je okončala.
Događaji [uredi]
Nakon pobjede mladoturske revolucije u Osmanlijskom Carstvu, Austro-Ugarska se zabrinula da bih morali vratiti BiH. S toga je 1908. odlučila te pokrajine pripojiti izravno u svoj državni sustav.
U Srbiji pripajanje je izazvala veliku zabrinutost, jer se osjećalo da Austrija time učvršćuje svoj položaj na Balkanu. Tako je ugrožavala sve nade u stvaranje buduče velikosrpske države.
Slijedili su prosvjedi Srba i Muslimana. Srpski političari su prema velikosrpskoj ideologiji tvrdili kako su ne samo pravoslavci nego svi katolici i muslimani koji govore štokavskim narječjom zapravo Srbi.
U Srbiji je osnovana Narodna obrana sa ciljem da prikupi dragovoljce za moguće borbe.
S druge su strane hrvatski pravaši pokrenuli pripreme za osnivanje Hrvatske narodne legije koja se je trebala suprotstaviti upadima vojnih i paravojnih postrojba iz Srbije: srbijanske vojske, četničkih i komitskih odreda.[1]
Uz podršku Rusije i saveznika Crne Gore, Bugarske i Grčke ušla 1912. u Prvi balkanski rat u kojem je potisnuta Turska. U Drugom balkanskom ratu (1913.) Srbija je zajedno sa saveznicima porazila Bugarsku i proširila svoj teritorij na jug.
U Srbiji je ova kriza izazvala jačanje nacionalizma i nacionalne solidarnosti. Ova kriza je na neko vrijeme poremetila odnose između Austro-Ugarske i carske Rusije. Osim toga se ova kriza se smatra uvodom u Prvi svjetski rat.
Mlada Bosna koja je isticala svoj tobožnji oslobodilački i jugoslavenski program i čiji su članovi su bili uvježbani i naoružani iz Srbije organizirali su 28. lipnja 1914. Sarajevski atentat.
Izvori [uredi]
- ↑ Zlatko Hasanbegović: Islam i muslimani u pravaškoj ideologiji: o pokušaju gradnje "pravaške" džamije u Zagrebu 1908., u zborniku radova Pravaška misao i politika, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2007., ISBN 978-953-6324-61-3, str. 93.
