Antun Petrić (vaterpolski trener)

Izvor: Wikipedija

Antun (Toni) Petrić (Split, 15. svibnja 1931. – Split, 29. svibnja 2013.[1]) je bio hrvatski vaterpolski i nogometni i rukometni trener, instruktor tjelesnog, atletski, nogometni, plivački i vaterpolski sudac, športski kroničar, novinar i publicist. Po struci je profesor pedagogije i nastavnik fizičkog odgoja.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Rodio se je u Splitu 1931. godine. U rodnom je gradu pohađao osnovnu i srednju školu. U Splitu je pohađao Višu pedagošku školu na kojoj je stekao zvanje nastavnika tjelesnog odgoja. Nakon toga studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je stekao zvanje profesora pedagogije. Osim što je redovno pohađao škole i fakultete, za šport se je obrazovao na tečajima. Tako je 1948. položio ispit za fiskulturnog instruktora na omladinskim radnim akcijama. Na Zavodu za fizički odgoj iz Zagreba, 1959. je godine godine u Splitu nakon tečaja položio za nogometnog trenera. U Zagrebu je godinu poslije položio za plivačkog i vaterpolskog trenera.

Trenerski rad[uredi | uredi kôd]

Bio je jednim od prvih profesionalnih vaterpolskih trenera u VK Šibenik (onda PK Šibenik). Ondje je radio od 1960. do 1964. godine. "Okrstio" je novi otvoreni bazen u Crnici. U Šibeniku je radio i kao rukometni trener. Poslije je radio u Splitu i Rijeci. U Splitu je trenirao Jadran i POŠK. U Rijeci je trenirao Primorje. [2]

Na europskom prvenstvu 1977. bio je pomoćnik izborniku jugoslavenske reprezentacije Tripuna Mira Ćirkovića s kojom je došao do srebra.

Na svjetskom prvenstvu 1987. bio je izbornik jugoslavenske rerezentacije, gdje je osvojio broncu.[3]

Sezone 1981./82. trenirao je zajedno s Momom Ćurkovićem splitski POŠK, s kojim je osvojio Kup pobjednika kupova.[3]

Športski sudac[uredi | uredi kôd]

Položio je za suca u četirima športovima. Ispite je položio 1948. za atletskog suca, 1949. za nogometnog, 1950. za plivačkog te 1956. za vaterpolskog suca. U svim je granama bio aktivan. Najdalje je došao u vaterpolu, gdje je sudio i u Prvoj saveznoj ligi. Višegodišnji je kontrolor na prvoligaškim utakmicama. U nogometu je bio došao do nešto manje visoke razine te je sudio na republičkoj razini.

Športski novinar, publicist i kroničar[uredi | uredi kôd]

1960-ih je dok je radio u Šibeniku kao trener, bio je dopisnikom Sportskih novostiju.[3]

U Slobodnoj Dalmaciji i Nedjeljnoj Dalmaciji pisao je polemičke članke u kojima je ukazivao na pogrešne navode, netočne podatke, izostvljene splitske i dalmatinske športaše u Enciklopediji fizičke kulture i Sportskom leksikonu.[3] Ukazivao je na povijesne netočnosti u televizijskoj seriji Velom mistu.[3]

Pisao je podlistke iz športske povijesti grada Splita za Slobodnu Dalmaciju. Članke je objavljivao u časopisu za športsku povijest Povijest sporta.,[4] Povijest hrvatskog športa i Olimpu.[3] Uređivao je list Fizičku kulturu.[3]

Otkrio je da je splitski nogometni klub Hajduk 1944. obnovio rad na Visu 1944. godine kao Hrvatski športski klub Hajduk, a ne kao "Hajduk NOVJ", kad mu je atribut "NOVJ" dodan tek na utakmici protiv reprezentacije britanske vojske u Bariju.[3]

Športski dužnosnik[uredi | uredi kôd]

U drugoj polovici 1950-ih rukovodio je gradnjom športskih terena u Splitu, na Beni (Marjan).[3] Bio je tajnik GO Radničkih sportskih igara.[3] Velika je njegova zasluga za zgradnju športskih objekata uz škole.[3] Mnogo je pridonio na poboljšanju uvjeta za izvođenje nastave tjelesnog odgoja.[3]

Bio je rukovoditeljem kompleksa novoizgrađenih športskih bazena (ondašnji "dr Ratko Viličić") u Poljudu od 1979. do 1983. godine.

Djela[uredi | uredi kôd]

  • ABC plivanja
  • Naučite plivati[3]
  • Kronologija splitskog sporta 1941. – 1951.
  • Sport u Splitu 1944. – 1984.[3]
  • Ratni Hajduk, 2008.[5]
  • Šport u Splitu za vrijeme rata 1941. – 1944., 2008. (rukopis)[5]
  • Doprinos Hajduka u afirmaciji NOB-a i AVNOJ-ske Jugoslavije, 1988. (rukopis)[5]
  • Jadran-Koteks : '20-'90, 1990. (suautor)[6]
  • više od sto znanstvenih i stručnih radova[3]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Boljani
  2. ŠibenikIN Preminuo šjor Toni Petrić, jedan od najzaslužnijih za razvoj šibenskog vaterpola, 31. svibnja 2013.
  3. a b c d e f g h i j k l m n o Toni Bilić: Kroničar sporta svjetskog glasa, Slobodna Dalmacija, 5. lipnja 2013., str. 39
  4. Časopis (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 3. svibnja 2013. Pristupljeno 15. lipnja 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  5. a b c Mladen Cukrov: Šezdeset pet godina obnove Hajduka na otoku Visu, BAŠTINA 35 23-42, Split 2009.
  6. WorldCat