Arapsko pjesništvo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Arapsko pjesništvo (arapski, الشِعْر العَرَبي ash-shi`r(u) 'l-`arabiyu(u)) je najstariji oblik arapske književnosti. Najstarija sačuvana djela arapskog pjeništva datiraju iz 6. st., ali se vjeruje da je prije toga postojala daleko duža i starija tradicija pjesništva prenošene usmenom predajom. Arapsko pjesništvo tradicijski se dijeli u dva osnovna oblika - prema rimi i prozi.

Pjesništvo u rimi (sliku) se dijeli u petnaest osnovnih metara koje je sakupio i objasnio Al-Farahidi u djelu “علم العروض”. Al-Akhfash, njegov učenik, je kasnije dodao i šesanesti metar. Metri koje koriste arapski pjesnici su poznati kao “بحور” ili "Mora". Osnovna mjerna jedinica “mora” je “تفعيلة” (taf’ila) pri čemu svako "more" sadrži određeni broj taf’ila koje pjesnik mora pratiti u svakom stihu (bayt) pjesme. Brojanje metara u pjesama je vrlo rigorozno, pa uklanjanje vokala ili konsonanta može transformirati bayt. U pjesništvu u rimi bayt mora završiti sa istom rimom (qafiya) u pjesmi.

Nakon proširenja islama u Perziju, arapski jezik su obogatili gramatičari (slovničari) i pisci perzijskog podrijetla, ali i pjesnici. U 20. st. se bilježi preporod arapskog pjesništva, posebno u Alžiru, Egiptu, Sjevernom Sudanu, Iraku, Siriji, Jordanu, Libanonu i Palestini.

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]