Arbil

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Arbil
ھەولێر Hewlêr
أربيل‎
ܐܪܒܝܠ
Gradsko središte, Erbilska citadela, Spomenik Mubaraku Ben Ahmedu Šaraf-Aldinu i Stari minaret u Arbilu
Gradsko središte, Erbilska citadela, Spomenik Mubaraku Ben Ahmedu Šaraf-Aldinu i Stari minaret u Arbilu
Koordinate: 36°10′N 44°1′E / 36.167°N 44.017°E / 36.167; 44.017Koordinate: 36°10′N 44°1′E / 36.167°N 44.017°E / 36.167; 44.017
Država Flag of Iraq.svg Irak
Autonomna regija Kurdistan
Oblast Arbilska oblast
Vlast
 - Upravitelj Nawzad Hadi
Visina 420 m
Stanovništvo (2009.)
 - Grad 1.293.839
Zemljovid
Arbilھەولێر Hewlêrأربيل‎ na karti Irak
Arbilھەولێر Hewlêrأربيل‎
Arbil
ھەولێر Hewlêr
أربيل‎

Arbil (naziv se i Erbil, Irbil, Arabela) (turski: Erbīl; kurdski: ھەولێر, Hewlêr, anglizirano Hawler; اربيل, Arbīl;; sirjački: ܐܪܒܝܠ, Arbel) je četvrti grad po veličini u Iraku iza Bagdada, Basre i Mosula. Prema procjeni iz 2009. grad je brojao 1.293.839 stanovnika, a 2013. već oko 1,5 milijuna.

Nalazi se 88 km istočno od Mosula. Arbil je glavni grad Kurdistanske autonomne regije i sjedište je Kurdistanske regionalne vlade.

Arbil je Arapsko turističko vijeće službeno proglasilo za Arapsku turističku prijestolnicu 2014. god.[1].

Gradski trg ispod citadele

Povijest[uredi VE | uredi]

Ilhanidska opsada Arbila 1258.-59. god. iz Rašid-al-Din Hamadanijevog djela Jami' al-tawarikh iz 14. st., Nacionalna knjižnica Francuske, Pariz.

Arbil je naselje za koje se smatra da je najduže stalno naseljeno mjesto na svijetu. Zapisi o urbanom životu u Arbilu potječu od 23. stoljeća prije Krista, ali se vjeruje kako urbani život u Arbilu (Hewlêru) postoji još od najranije 9000. pr. Kr., a zasigurno oko 6000. pr. Kr. Negdje početkom 3 tisućljećja pr. Kr. Huriti iz Male Azije su osnovali utvrđenu citadelu Urbilum i proširili svoj utjecaj širom sjeverne Mezopotamije. Stara Arbilska citadela još uvijek stoji u središtu grada.

Arbil je postao dijelom Asirskog carstva od 25. do 7. stoljeća pr. Kr., od kada se za vlast nad gradom nadmeću Babilonci, Medejci, Perzijanci i Grci.

Nakon arapskog osvajanja Mezopotamije u 7. stoljeću, Arapi su ukinuli Asiriju kao geopolitički entitet. Tijekom srednjeg vijeka gradom su vladali Seldžuci i Osmanlije.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Arbilska citadela

Najveća znamenitost Arbila je Arbilska citadela koja se uzdiže između 25 i 32 m iznad gradske doline, a njezin ovalni tlocrt od 430 x 340 m pokriva oko 102.000 m². Ovo brdo je nastalo još ranije kontinuiranom gradnjom i životom mnogih generacija na istom mjestu. Mnogi ga smatraju za najstarije urbano kontinuirano naseljeno područje na svijetu, zbog čega je upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji 2014. god.[2]. Prema zapisima i ikonografskim povijesnim izvorima, na ovom mjestu se nalazilo važno asirsko političko i vjersko središte, Arbela. Citadela je potpuno opasana visokim stambenim zidom iz 19. stoljeća koji je izgrađen tako podsjeća na srednjovjekovnu utvrdu. Njegove ulice koje se šire u obliku lepeze potječu iz kasnog osmanskog razdoblja.

Arbilski arheološki muzej posjeduje veliku kolekciju pred-islamskih artefakata i središte je arheoloških istraživanja u regiji.

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Arbil ima ugovore o partnerstvu sa sljedećim gradovima:

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Arbil
  1. Erbil named 2014 Arab Tourism Capital, Kurdistan Regional Government (engl.) Posjećeno 27. lipnja 2014.
  2. Erbil Citadel na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Posjećeno 27. lipnja 2014.